Konvencionalna vinska mudrost nalaže da su mlada, svježa bijela vina, manjeg sadržaja alkohola, a viših kiselina idealni suputnici ljetnih vrućina.

No, iako ljetna vina moraju zadovoljiti određene kriterije – moraju biti ležerna i neobvezujuća, ne odveć slatka jer se poslije njih žeđa, s poletnim voćnim aromama i uz to još moraju imati osvježavajući učinak kada živa u termometru premaši 30°C, ograničavanjem samo na bijela vina uskraćujete sebi brojne mogućnosti. Ljeto je vrijeme ležernosti i odmora kada treba odbaciti kruta pravila.Zbog toga i pokoje crno vino zaslužuje ‘’ugledati svijetlo’’ ljetnih dana, osobito ako mu je cilj sljubiti ga s jelima s roštilja. Idealno je crno ljetno vino mlado i niskotaninsko, lagane teksture i snažne voćnosti. Takvo će vino ‘’zabljesnuti’’ posluženo i na nešto nižim temperaturama od uobičajnih što je vrlo poželjno svojstvo na ljetnim žegama. Ako nikako ne možete spojiti pomisao crnog vina i ljeta, a želite odmak od bijelih inačica, na izboru vam stoje odlična rose vina.

Štoviše, kada bi ljeto ograničili na samo jedno vino koje može podnijeti i spojiti sve arome, mirise, temperature i individualne preferencije – tada bi to bio kompromis između ljubitelja crnog i bijelog vina – a to su upravo nježna rose vina. I na kraju, listu valja popuniti i dobrim pjenušcem. Naime, pjenušac nije rezerviran samo za posebne događaje. Štoviše, ako je dobro ohlađen predstavlja idealno osvježavajuće sredstvo koje može dodatno začiniti romantične trenutke. Slijedi prijedlog 10 vina s predznakom ‘’value for money’’. Jer i najbolje vino bez popratnog sadržaja (dobre hrane) može se osjetiti ‘’usamljeno’’. Lista je samo temelj za daljne eksperimentiranje i traženje svojih idealnih ljetnih vina.

Vaza Cosecha 2007.
(oko 67kn)
Iako je ovdje riječ o crnom vinu njegova svježina, voćnost i mladost čini ga odličnim suputnikom i u ljetnim danima. Načinjeno vino je kupaža Tempranilla (90%) i Graciana (10%), a rezultat je rada obitelj Ferrer, inače vlasnika znamenite vinarije Freixenet. Već na prvi pogled, tamno crvena boja vina, solidne dubine djeluje mlado i blistavo. Izraženi intenzitet voćnih aroma crvenog voća (prvenstveno višnja, kupine i brusnice) dominira cjelokupnim doživljajem. Osim ovih primarnih mirisa, posebno se još ističe svježina i herbalni karakter. Vino se nakon nekog vremena dodatno otvara u smjeru zemljanih tonova i svježeg mesa. Zrelo voće te meki i ugodni tanini vrlo ugodno oblažu usta, od početka do kraja gutljaja. Srednjim nepcem dominiraju sočni okusi višnje, podržani s vrlo dobrim kiselinama i idealnih 13% alkohola. Na kraju Vas čekaju ponovo okusi višnje koji se provlače prilično dugim kiselkasto-gorkim retrookusom. Relativno jednostavno, slasno i zaokruženo vino za svakodnevno ispijanje koje Vas neće posramiti ni ako ga poslužite boljim poznavateljima i štovateljima dobrih vina.

Antinori, Orvieto Clasicco Campogrande 2007.
(oko 60 kn)
Iz brdovite talijanske Umbrije stiže nam ova kupaža četiriju sorti: Procanico (40%), Grechetto (15%), Verdello (15%) te Drupeggio i Malvazija (5%). Vino se odlikuje blijedom slamnato žutom bojom sa zelenkastim odsjajem te srednjom bistrinom. U prvom kontaktu s vinom, na nosu se osjeća suptilna aroma svježe jabuke te delikatne voćne i cvjetne arome. Okus vina decentno prati mirisne arome. Riječ je o glatkom, mekom i pitkom vinu, laganog tijela. Sa svojih 12% alkohola, ovo suho vino je ugodno izbalansirano, ipak dajući do znanja da se radi o laganom ljetnom vinu s jasnim i svježim završetkom. Preporuka je ne oklijevati u njegovom trošenju i butelju otvoriti što prije.

Geržinić Malvazija 2009.
(oko 60 kn)
U zadnje vrijeme sve ćešće ćete susresti različite stilove malvazije i to je svakako jedna od velikih prednosti Istre i njezinog sve većeg broja ‘’avanturističkih’’ vinara. Ipak kada Vam netko spomene Malvaziju većina će istog trenutka pomisliti na svježe vino koje je gotovo neizostavno vezano uz ljeto i ljetne vrućine. A ova Malvazija je upravo to. Jasni i čisti sortni mirisi gdje prevladava komponenta jabuke i breskve uz obilje cvjetne note. U ustima vrlo dobre ravnoteže, i pravilno ohlađeno ponuditi će Vam vrhunski doživljaj, samo ili uz neku od laganih ljetnih delicija.

Istenič Barbara
(oko 65 kn)
Janez Istenič ovaj je pjenušac prvi put proizveo 1968. godine i nazvao ga po svojoj kćeri Barbari. Od tada pa sve do danas možemo uživati u ovom zanimljivom uratku koji nastaje od graševine, sauvignona, chardonnaya i rumenog plaveca. Umjereno je slatkast, ali istovremeno s dovoljnom količinom svježih i hrskavih kiselina kako bi jednostavno kliznuo niz grlo. Blaga i delikatna voćnost na nosu i okusu upotpunjena je s izraženom mineralnošču kao posljedicom uzgoja grožđa na tlu bogatom sedimentima silikata. Pravilno ohlađen, ovaj reski pjenušac će Vam ponuditi savršeno osvježenje.

Sauvignon Gaj 2008. – podrum Mladina
(oko 70 kn)
Podrum Mladina, koji posluje u sklopu koncerna Agrokor, s vinogradima na obroncima Plešivičkog gorja, jedan je u nizu istaknutih proizvođača ovoga kraja. S paletom bijelih vina teško se bilo odlučiti za određenu sortu, ali odluka je pala na Sauvignon – ipak se on najčešće povezuje sa svježim i travnatim mirisima i aromama koji su ga proslavili diljem svijeta. Zelenkasto žuta boja, prepoznatljivi sortni miris te skladnost, zaokruženost i pitkost su glavne odlike ovoga primjerka, koji svakako zaslužuje Vašu pažnju. Najviše raduje što potencijali regije nisu ni približni iskorišteni pa se možemo nadati novim berbama ali i imenima na vinskoj sceni.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Ca dei Frati, I Frati Lugana, 2009.
(oko 107 kn)
Jedna od najznačajnijih i najistaknutijih vinskih kuća sjeverne Italije, smještena uz južnu stranu jezera Garda kreator je ovog izvrsnog bijelog vina spravljenog u potpunosti od sorte Trebbiano. U čaši vino osvaja dubokom slamnatom bojom, a na nosu oduševljava svježim cvjetnim mirisom, s nježnim notama marelice. Riječ je o izrazito svježem vinu uravnotežene kiselosti i laganog tijela što mu dopušta da ugodno “klizi niz grlo” i pritom ostavlja impresivni srednje dugi retrookus. Pitko i osvježavajuće, ali ujedno i vrlo zaokruženo što, unatoč tome što je riječ o bijelom vinu, ostavlja mjesto za sazrijevanje u boci. Iako nešto skuplje od ostalih prijedloga, ovo vino je must have u karijeri svakog vinoljupca.

Feravino, Dika 2009.
(oko 45 kn)
Nekad sinonim za masovnu proizvodnju vina, Feravino je napravilo cjelokupni “make over”. Njihov put do uspjeha trebao bi poslužiti kao ogledni primjer i preostalom malom broju pripadnika strarije vinske škole. Ulaganje se isplatilo u rekordnom roku i na najbolji mogući način. Pobjednik Festivala graševine u Kutjevu ove godine s razlogom nosi ovu laskavu titulu. Izrazita bistrina, i svježina od početka će Vas privuči i zainteresirati za ovo vino. Bogati voćni mirisi, potpomognuti laganom nijansom mineralnosti uvod su u raskošan okus koji traje uistinu dugo. Umjerenih 13.6% alkohola niti malo ne odskače od preostalog dijela vina tako da je uistinu riječ o zaokruženom uratku.

Katunar, Žlahtina 2009.
(oko 45 kn)
Izuzetno suho vino, naravno iz Vrbnika na otoku Krku, koje odražava viziju i predanost obitelji Katunar. Krasi ga kristalna bistroća i slamnatožuta boja. Nježan i ugodan miris prevladavajuće voćan (jabuka) uz dozu herbalnih tonova livadnog bilja. U ustima sažima sve ono što čini dobro ljetno vino – svježinu, živahnost, voćne arome, pitkost i jednostavnost. Okus mu ne traje dugo, no ugodne kiseline u kombinaciji s blagim alkoholom (11.5%) čine vino skladnim, a relativno niska temperatura serviranja od 8-12°C odličnim osvježenjem.

Tomić, Opolo Nobile 2009.
(oko 65 kn)
Opolo Nobile hvarskog enologa Mr. Andra Tomića, osnosno plavac mali, ali u rose verziji, pije se kao mlado i jednogodišnje vino, a sam proizvođač savjetuje da ga se popije do 10 mjeseci starosti. Napravljen po uzoru na francuska mlada (beaujolais) vina, krasi ga ružičasta boja te svježi voćni mirisi brusnica, jagoda i crvenih vrtnih ruža. Okus je živ, elegantan, mekan i umjereno kiselkast. Mineralnost pomiješana s voćnošću zajedno s finom kiselošću daje mu (za sada) još na zanimljivosti. No, namjeravate li ga kušati, ne čekajte s otvaranjem boce, već ga ohladite na idealnih 10-12°C i što prije uživajte u njegovoj svježini i poletnosti.

Caliterra, Chardonnay Reserva 2006.
(oko 75 kn)
Linija Reserva čileanske vinarije Caliterra zadužena je za kvalitetna i prihvatljiva ”easy -drinking” vina. Kada je riječ o vinima idealnim za ljeto valja izdvojiti ovaj uradak osobito ako se uzme u obzir da je berba 2006. dala grožđe nešto više kiseline nego inače, pa je vino zadržalo svoj osvježavajući karakter i izdržalo do danas u svom punom sjaju. U prvom susretu, vino ugodno iznenađuje svježinom aroma jabuke i tropskog voća i jasnim citrusnim notama, a cijeli doživljaj upotpunjen je savršenom dozom drveta. Budući da je struktura u vrlo dobroj ravnoteži 13,5% alkohola niti u jednom trenutku ne dolazi do izražaja. U ustima je bogatstvo mirisa zamijenjeno bogatstvom okusa gdje su posebno naglašeni marelica i mango. Završetak je solidne dužine, topao i kremast. Zbog svoje naglašene svježine, kremoznosti i voćnosti ovo vino jednostavno klizi niz grlo i vrlo ga je lako piti. Vino za širi krug ljudi.

Temperatura i aroma

Bez obzira koje vino odlučite spariti s ljetnim žegama i omiljenom hranom, obavezno obratite pažnju na temperaturu serviranja vina. Visoke temperature mogu pretvoriti i najbolje crno vino u pretoplu alkoholnu bombu. Slično vrijedi i za bijela vina i pjenušce koja često završavaju na ledu dok se on ne otopi da bi se ponovno stavila u zamrzivač i za čas se sve arome i svježi okusi gube zbog neprikladne temperature. Stoga, kako bi maksimalno uživali u svemu što odabrano vino ima za ponuditi, rukovodite se jednostavnim pravilom: bijela i rose vina servirajte ohlađena na 8-12°C, dok crna vina daju najbolje na temperaturama od 18 -20°C. Pjenušci, pak, vole niske temperature od 6-8°C.