Među kvartalnim izvješćima koja se krajem travnja masovno slijevaju na Zagrebačku burzu je i nekoliko izvješća vodećih banaka u Hrvatskoj. Rezultate za prva tri mjeseca objavile su Zagrebačka, Erste i Hrvatska poštanska banka. Pritom je Zaba (bez ovisnih društava) iskazala 137 milijuna eura neto dobiti ili približno istovjetno neto rezultatu lanjskog prvog tromjesečja, Erste je iskazao porast dobiti za gotovo sedam posto, na 62 milijuna eura, dok HPB-ovih 15,2 milijuna eura neto zarade u odnosu na usporedivo lanjsko razdoblje predstavlja smanjenje za 36 posto. Glavni pečat uvjetima poslovanja i dalje daje kamatna politika Europske središnje banke, s tim da se predznak njezina utjecaja s početkom smanjenja kamatnjaka ESB-a promijenio. Dovoljno je reći da je depozitna stopa ESB-a koju banke ostvaruju na plasiranje viškova likvidnosti kod središnje banke tijekom prvog kvartala 2024. iznosila četiri posto, a u ovu se godinu ušlo s 3-postotnom kamatom, da bi se početkom veljače spustila na 2,75, a sredinom ožujka na 2,5 posto. No, ta smanjenja su u većoj ili manjoj mjeri kompenzirana kroz povećane volumene kreditiranja, kao i ulaganja u vrijednosne papire poput državnih obveznica.
Efikasnost dodatno porasla
U Zagrebačkoj banci npr. neto prihod od kamata do kraja ožujka dosegnuo je 140 milijuna eura, što je 4,1 posto manje nego lani. U HPB-u je zabilježen nešto jači pad – za 13 posto, na 40,5 milijuna, ali u Ersteu su zabilježili i blagi rast neto kamatnog prihoda – s 93 na 95 milijuna.
U svim trima bankama ukupnim su rezultatima na kraju zadovoljni. “Nastavili smo ostvarivati dobre rezultate. Poslovni prihodi su stabilni, troškovi ukazuju na operativnu izvrsnost. Kapitalna i likvidnosna pozicija je snažna, a kreditni portfelj je dostatno pokriven rezervacijama”, ističu u Upravi Zagrebačke banke koju predvodi Dalibor Ćubela. Poslovni prihodi banke u konačnici su povećani za više od pet posto (na 218 milijuna eura). Njihovu rastu nemalo su pridonijeli prihodi od provizija i naknada. U neto iskazu oni su bili 14 posto veći nego lani (dosegnuli su 48 milijuna). I veći doprinos operativnom rezultatu došao je slijedom snažnog rasta neto dobiti od trgovanja te ostalih prihoda i rashoda koja je povećana gotovo 58 posto, na 30 milijuna eura. Istodobno su troškovi poslovanja povećani gotovo neznatno, za samo milijun eura (na 59 milijuna), a time je efikasnost dodatno porasla. Naime, omjer troškova i prihoda Zabe sveden je na samo 27 posto.
U Erste banci na čelu s Christianom Schoefboeckom uz kvartalne rezultate ističu kako su posebno zadovoljni “porast volumena novog kreditiranja, daljnjim rastom korištenja digitalnih usluga te kontinuiranim priljevom novih klijenata”. Visoka kapitaliziranost i disperzirano poslovanje omogućuju im, kažu, praćenje svih zdravih i kvalitetnih projekata privatnog i javnog sektora. Pozitivan rezultatski učinak imali i slijedom jednokratnih poreznih troškova iz lanjskog prvog tromjesečja. Volumen novog kreditiranja povećali su i u poslovanju s poduzećima i građanima. U poslovanju sa stanovništvom apostrofiraju rast potražnje za stambenim kreditima, uz istodobno blago smanjenje kod gotovinskih kredita.
Troškovne uštede
Istodobno, HPB nakon višegodišnjeg kontinuiranog i rekordnog rasta bilance, prihoda i dobiti, u prvoj četvrtini ove godine bilježi nešto slabije pokazatelje poslovanja.
“Odraz uvjeta poslovanja na prihode i neto dobit djelomično je neutraliziran uštedama na strani troškova, ali i proaktivnim iniciranjem mjera konsolidacije i repozicioniranja bilance ulaganjem u obveznice s fiksnim prinosima kako bismo ublažili očekivano smanjenje referentnih kamatnjaka”, istaknuo je Marko Badurina, predsjednik Uprave banke. Ističe i značajno pojačanu kreditna aktivnost, posebice u dijelu građanstva gdje je HPB prvi krenuo sa snižavanjem kamatnih stopa na stambene kredite.
