Dvije su važne značajke kompanijske izvozne statistike koje odskaču u prošloj godini – snažan pad izvoza kod najveća tri izvoznika i impresivan izvozni uzlet nekoliko tvrtki koji je donekle pokrio minus vodećih. U prvoj grupi, nažalost, sva tri vodeća poduzeća ili kako ih volimo nazivati naše izvozne perjanice – Ina, Pliva i Boxmark Leather, imaju čak dvoznamenkasti pad izvoznih prihoda. Ukupno te su tri tvrtke na godišnjoj razini izvezle 1,58 milijardi kuna manje. Ina i dalje ima uvjerljivu prednost pred ostalima, ostvaruje dvostruko veći izvoz od drugorangirane Plive, ali je on za 880 milijuna kuna manji nego prethodne godine. Pritom pad vrijednosti prodaje na drugim tržištima u Ini traje u kontinuitetu već pet godina, tijekom kojih je iznos izvoza gotovo prepolovljen. Pliva, pak, plasira 80 posto svoje proizvodnje u inozemstvu, najviše u SAD i Rusiju, ali lanjska izvozna izvedba nije uspješnija na godišnjoj razini, kao uostalom i drugim farmaceutskim proizvođačima, izuzev Belupa. Za hrvatsku tvrtku austrijskog proizvođača kožnih proizvoda za automobilsku industriju Boxmark Leather prošla godina bila je prva u kojoj je zastao kontinuiran rast izvoza, ali je i dalje očuvao svoju poziciju u vodećoj trojci.

A za razliku od ove trojke najveći hrvatski hoteljer Valamar Rivijera ne samo da se nastavlja uzdizati na listi top izvoznika, pa je preskočio Petrokemiju, nego je i apsolutni lider po ostvarenom neto izvozu. U okolnostima kada su gotovo svi najveći izvoznici ujedno i najveći uvoznici, padom izvoza i uglavnom rastom izvoza Valamaru pripada trofej stvarnog izvoznika broj jedan. U skupini tvrtki koje su se lanjskim izvoznim rezultatima naročito istaknule i pomaknule na izvoznoj rang-ljestvici pulski je brodograditelj Uljanik, te Agencija Alan. Uljanik se zapravo vratio na stare pozicije u sam izvoznički vrh, iz kojeg se kratko povukao u 2015. U pregledu podataka ne daju se konsolidirani prihodi, no i riječki škver 3. maj koji je dio Uljanik grupe lani je ostvario povećanje izvoznih prihoda i podigao se na ljestivi izvoznika. Predsjednik uprave Gianni Rossanda ističe kako je brodogradnja tradicionalno izvozno orijentirana, a za za očuvanje pozicije u brodogradnji važno je osigurati kontinuitet narudžbi brodova s uvjetima koji omogućuju i punu zaposlenost kapaciteta i profitabilnost kompanije. Sadašnje stanje u tom pogledu, kaže, nudi dobru sliku budućnosti. Agencija Alan državna je tvrtka preko koje i domaći proizvođači naoružanja i vojne opreme izvoze svoje proizvode. Vojna industrija lani je zabilježila rekordan izvozni rezultat, odraz čega je i lanjski skok Alana, prema podacima iz registra godišnjih financijskih izviješća od 746 posto. Izvozom Alan još nije prestigao karlovačkog proizvođača oružja HS Produkt, najvećeg hrvatskog proizvođača u ovom sektoru, koji je također lani ostvario zamijetan rast prodaje na stranim tržištima, 40-postotni, te je nadomak ulasku među deset vodećih izvoznika.  

Nastavit će se dobri trendovi

Nestabilne političke i vojne prilike na globalnoj razini vojnoj industriji idu na ruku, pa čelni čovjek Alana Ivan Nekić očekuje i ove godine dobre rezultate poslovanja, no dodaje kako u toj industriji vrijednost posla u jednoj godini nije mjerljiva samo financijskim iznosom, jer mnogi ugovori, kako pojašnjava, donose dugoročne poslove i razvoj tehnologija. Od tradicionalno najvećih izvoznika napredovao je Ericsson Nikola Tesla kojem su polet lani dali i novi poslovi u Moldaviji, Bjelorusiji, Armeniji i Kazahstanu, dok Podravka bilježi stabilne izvozne prihode. Valja napomenuti i da u najnovijoj Bisnodeovoj rang-ljestvici vodećih izvoznika nisu uključene kompanije iz sustava Agrokor,  iz kojeg su neke zauzimale visoka mjesta, pa je zapravo ovog puta i ponešto iskrivljena i slika najvećih izvoznika. No, promjeni slike pridonijele su i slabije izvozne izvedbe kutinske Petrokemije, kojoj je i lani izvoz nastavio padati, za gotovo 30 posto. Od tvrtki iz državnog portfelja dobar rezultat osvarili su još Hrvatska elektroprivreda, te Hrvatska kontrola zračne plovidbe i Janaf. Te tvrtke godinama neprekinuto napreduju na listi izvoznika, a manje javno eksponirana Hrvatska kontrola zračne plovidbe povećanje izvoznih rezultata posebno bilježi nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU i sve većeg broja preleta aviona preko hrvatskog zračnog prostora. Ta je tvrtka s optimizmom zagazila i u ovu godinu, nedavno su dobili nagradu Europske komisije za projekt zračnog prostora slobodnih ruta na jugoistočnoj osi, kojim se zračnim prijevoznicima pruža mogućnost slobodnog planiranja ruta iznad 9.900 metara tijekom 24 sata iznad Hrvatske i susjednih zemalja s kojima se surađuje na ovom projektu, a time se aviokompanijama omogućuje manju potrošnju goriva, što je osnov dobrim očekivanjima većih prihoda tvrtke u daljnjem poslovanju.

Zanimljivi su, inače, podaci o izvoznim rezultatima najvećih hrvatskih zračnih luka. Na listi vodećih izvoznika nalazi se njih tri – dubrovačka, splitska, te zagrebačka. Kao luke u važnim turističkim destinacijama prve dvije jadranske zračne luke već su nadmašile izvozne prihode zagrebačke, koja je i osjetno niže rangirana, no razlika je dodatno povećana u korist dubrovačke i splitske luke. One ubiru i dalje veće izvozne prihode, obje po 19 posto, dok zagrebačka dodatno pada s 9-postotnim smanjenjem izvoza u prošloj godini. I u morskim lukama zanimljivi su trendovi. Luka Ploče, naime, lani je pretekla Luku Rijeka i po prihodima i po osvarenom izvozu. Pločani su izvoz podigli čak za  trećinu u odnosu na prethodnu godinu, dok je Riječanima biznis u padu. Među vodećim izvoznicima, osim Uljanika, svi su veliki brodograditelji – dvije Brodosplitove tvrtke (Brodosplit Holding i Brodograđevna industrija Split), Viktor Lenac, te Brodogradnja Trogir. Lenac je lani prepolovio izvozni rezultat, no niša remontnih poslova u kojoj je jak ovaj brodograditelj sve je aktivnija, pa iz kompanije očekuju popravak ovih rezultata. Brodogradnja je uvijek bila jedan od vrjednosno najvažnijih izvoznih sektora, a i nešto slabije izvedbe u odnosu na predkrizna vremena znak su žilavosti i kvalitete s obzirom da i same tvrtke uglavnom prolaze postupak restrukturiranja, no još važnije, to sve prolaze u uvjetima potopa koji od početka gospodarske krize prolazi na svjetskoj razini taj sektor. Narudžbe su stale, njezine sadašnje godišnje razine mjerljive su s nekadašnjim mjesečnim ugovorenim poslovima, a hrvatski brodograditelji okreću se gradnji specijalnih brodova. Velik pomak na izvoznoj listi ima i Končar – energetski transformatori, dok je Prvo plinarsko društvo lani ispalo s liste vodećih deset izvoznika. Od novijih ulaganja koje su pokrenuli strani ulagači zavidan rast od preko 72 posto ionako već visokih izvoznih prihoda kojeg bilježi Wollsdorf. Ta je austrijska podružnica velikog sustava specijaliziranog za prozvodnju proizvoda od kože za automobilsku i avioindustriju, koji je 2015. godine otvoren u poduzetničkoj zoni Jalžabet, tako nadmašila izvozni rezultat starog domaćeg proizvođača za automobilsku industriju Ad Plastik iz Solina.

Recept za opstanak

Iz građevinarskog sektora, koji konačno bilježi početak oporavka, dvije su se tvrtke probile u rang ljestvicu vodećih izvoznika. Lider u toj branši zagrebački Dalekovod ipak nije zadržao izvozni skok iz prethodne godine, no iz najava iz tvrtke koja je prošla predstečajni postupak, stižu ohrabrujuće najave za angažman na stranim tržištima, pri čemu posebno važnim izdvajaju povratak na švedsko i finsko tržište, te velik posao gradnje dalekovoda u Norveškoj. Iz tog sektora na Bisnodeovoj izvoznoj rang-ljestvici još je samo Zagreb-Montaža, koja u 2015. nije imala izvoznih poslova, pa je lani zabljesnula s ostvarenim rezultatom. Vrijednost izvoza osjetno je manja nego ona koju je ostvario Dalekovod, no vodstvo Zagreb-montaže daje naslutiti da će proboj ove godine biti još snažniji. Tvrtka se, naime, posve orijentirala na gradilišta u inozemstvu, pa već ostvaruje 70 posto prihoda od izvoza roba i usluga. Aktivni su na gradilištima u Njemačkoj, Češkoj i u Sloveniji, a važan posao im je i projekt mosta u škotskom Edinburghu. Vanjska tržišta, zaključili su u ovoj građevinarskoj kompaniji, jedini je način da se u njihovoj branši opstane. Ove tvrtke gladne su za novim radnicima, a slično je i s brodogradnjom, kojima realizacija ugovora nerijetko visi i plaćaju penale jer nemaju dovoljno kvalificiranih kadrova. Taj problem sve je izraženiji i u turističkom sektoru. Izvoznici u drvnoj industriji ne žale se na taj problem. Lider među njima u izvozu lani je bio DS Smith Belišće, čiji je izvoz porastao za 65 posto i premašio pola milijarde kuna. Iz tog sektora izvoznim rezultatom, premda slabijim na godišnjoj razini, izdvaja se još Šerif eksport-import, koji trupaca hrasta i bukve izvozi višestruko manje od DS Smitha. U globalno sve življem tržištu otpada i reciklaže iz Hrvatske proteklih godina izvoz je bio u ekspanziji, no 2015. bilježio je zastoj.

Lani su se pokazatelji popravili, posebno u poslovanju tvrtke Ce-Za-R Petra Pripuza koja je i dalje je izvozni lider, a prodaju otpadnih sirovina na inozemnim tržištima prošle je godine uspio povećati za petinu. Njegov konkurent osiječka Drava International nešto je blaže povećala izvoz, no udjelom izvoza u ukupnim prihodima više je izvozno orijentiran.   Što se naftaša tiče, uz Inu i većina “starih” većih igrača poput Petrola, bilježi pad izvoza. Spomenimo i da su se Crosco Naftni servisi izgubili s naše izvozničke liste, a ENI podružnica u Hrvatskoj iz godine u godinu ide u tom smjeru. Lani je izvozni prihod nastavio padati za još 29 posto. No, dva su nova lica koja u ovom sektoru plijene pažnju i u izvoznim poslovima. Jedan je AGS Hrvatska, tvrtka Miroslava Antunovića, sina poznatog zagrebačkog poduzetnika, hoteljera i vlasnika benzinskih crpki Tomislava Antunovića. S izvozom je startao 2015., a već se lanjskim rezultatom pozicionirao na treće mjesto najvećih izvoznika u sektoru. Osim AGS-a još jedno novo poduzeće na tržištu ima sve značajnije izvedbe, uključujući i u izvoznim poslovima. Riječ je o hrvatskoj podružnici naftnog giganta BP-a koja je specijalizirana za trgovinu kerozinom i gazolinom za avione. Tvrtka je s radom počela lani, a gotovo svih 180 milijuna kuna prihoda ostvaruje kroz izvoz. Primjeri Podravke koji od proizvođača hrane najveći izvoznik, te Dukata, kojemu je i lani izvoz nastavio rasti godišnjom stopom od 20 posto, pokazuju da je prehrambeni sektor važan u košarici glavnih izvoznika. Iz tog sektora Kraš, te tri šećerane (Sladorana, Osijek i Viro) ostvaruju visoke izvozne prihode, te Hipp iz Gline, odnosno bivša Vivera, uz varaždinsku Koku i Vindiju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sve veća pažnja

Na listi kompanija koji dobivaju sve veću pažnju je i Ameropa, trgovac i jedan od većih otkupljivača pšenice u Hrvatskoj. Pažnju šire javnosti ta je tvrtka smještena u Solinu plijenila jakom eksplozijom silosa, no u poslovanju eksploziju je zabilježila na svom izvoznom skoru, koji je bio veći za 27 posto i vinuo je tvrtku još više prema vrhu izvozničkog kompanijskog popisa. Od tvrtki iz sektora poljoprivrede među najvećim su izvoznicima su zadarski Cromaris, osiječko Žito i Kali tuna. Međutim, treba reći i da ni na listi izvoznika nedostaju tvrtke iz sustava Agrokor, a koje zbog krize i nedostavljenih godišnjih izviješća ovaj put nisu ubrojene u izvoznu statistiku. No, redoslijed na prvim pozicijama ne bi odudarao od postojećeg i u slučaju da se to nije dogodilo. Ukupno je u prošloj godini, inače, samo devet tvrtki imalo izvoz veći od milijardu kuna, s time da je to povećanje u odnosu na godinu ranije, ali, kako ističe predsjednik udruženja Hrvatski izvoznici Darinko Bago, povećava se ukupan broj izvoznika. Ono što je po njegovoj ocjeni i dalje boljka u našem izvozu jest da prevladavaju u ukupnom izvozu još uvijek proizvodi manjeg stupnja složenosti. Nažalost, kvalitetni kadrovi za proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednosti traženi su na međunarodnom tržištu i proizvođači koji se razvijaju u tom smjeru suočavaju se i s tim problemom koji slabi njihove pozicije u ugovaranju novih poslova. Vjetar u leđa razvoju tog izvoznog kapaciteta dalo bi se i konačnim ozbiljnijim stimuliranjem R&D aktivnosti vladinim mjerama i poreznom politikom, što Hrvatski izvoznici stalno zagovaraju i traže od Vlade i resornih ministarstava.