Samo u prošloj godini za “zelenim” stolom zavrtjelo se oko 500 milijuna eura, a prava uzbuđenja tek nas čekaju, piše Jutarnji list analizirajući tko su proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora.

Ukratko, ako imate puno novca, uložite u solarne elektrane, a ako imate jako puno novca, uložite u vjetroelektrane, navodi dnevnik.

I jedno i drugo će vam se vratiti vrlo konkretno, po 1,03 kune po kilovatu proizvedene električne energije, sve ostalo su igre brojki. Iz te kune će vam dio otići na kredit za investiciju, nešto državi za porez, točno jedna lipa lokalnoj zajednici za rentu, a ostatak, što je otprilike 30 posto od naplaćenog – vama u džep.

Paradoksalno, iako je u snažnom zamahu ovaj vid proizvodnje energije, kod nas je zapravo vrlo skroman u odnosu na potencijale koje imamo, kao i na zemlje Europske unije s kojima nastojimo držati korak.

U Hrvatskoj udio obnovljivih izvora u potrošnji električne energije iznosi visokih 53,5 posto, što nas svrstava odmah iza Austrije, Švedske, Danske i Portugala, no Hrvatsku na toj ljestvici “gura” hidroenergija.

Prava uzbuđenja tek nas čekaju, vlasnik tvrtke Acciona Energía s investicijom od 100 milijuna eura jedan je od najbogatijih Španjolaca, norveški Statkraft vodi Thorhild Widvey, bivša ministrica energetike, a njemački WPD AG osnovali su tihi milijarderi Gernot Blanke i Klaus Meier…

Kineska tvrtka Norinco International Cooperation Ltd. kupila je 76-postotni udio u senjskoj tvrtki Energija projekt d.d, za 32 milijuna eura te energiju proizvodi za tržište, odnosno bez unaprijed ugovorenih državnih poticaja. Iza Norinca stoji kineska država, pa uloženi kapital od 230 milijuna eura ne treba puno propitivati. Tko, međutim, stoji iza energije projekta? Poduzetnik Aleksandar Đombić, koji si je ostavio dio zlatne koke poduzeća čiji je većinski paket prodao kinezima.

O tome koje su kod nas glavne (birokratske) prepreke u realizaciji projekata, odnosno u čemu zaostajemo za drugima, Ante Renić, direktor hrvatske podružnice tvrtke VSB Holding kaže: “Mogla bi se napisati knjiga. Imamo dobar zakon o tržištu električne energije koji regulira razvoj energetskih projekata, no neshvatljivom sporošću državne administracije podzakonski akti nužni za njegovo provođenje kasne već godinu i pol dana. Rezultat toga je blokada u razvoju novih projekata, što nema smisla za zemlju koja vapi za svojim izvorima energije”, piše novinar Jutarnjeg lista Mario Pušić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost