Promet uzrokuje značajan udio emisija CO2 diljem svijeta. Međunarodna agencija za energetiku (IEA) navodi da u prostoru OECD-a 37,5 posto krajnje potrošnje energije odlazi u promet, a diljem svijeta 31,6 posto. Daleko najveći udio te potrošnje pokrivaju fosilna goriva, točnije nafta. Time promet zauzima značajan udio u globalnom zatopljenju. Šteta prouzrokovana globalnim zatopljenjem danas je u velikoj mjeri eksternalizirana, tj. nju ne snosi izravno onaj koji ju je prouzročio, nego šira javnost. Cilj politike koja je usmjerena na budućnost zato mora biti postizanje internalizacije: Onaj tko prouzrokuje emisije tvari koje su štetne za okoliš – pogotovo CO2 – mora to također i platiti prema očekivanim razmjerima štete.

Internaliziranje troškova
U prometnom sektoru troškovi povezani s emisijama CO2 mogu se relativno jednostavno preslikati visokim porezima na gorivo kako bi se postigao efekt preusmjeravanja od fosilnih goriva. Ipak, postoje i drugi troškovi ili šteta koje bi bilo poželjno internalizirati – npr. bukom ili zastojima. Za upravljanje uzročnim ponašanjem sudionika u prometu najprikladnije je rješenje naplata cestarine koja može biti oblikovana tako da odgovara ponderiranju željenih promjena. Cestarine u prometu često se smatraju kao nešto negativno jer ih onaj kojemu su naplaćene doživljava kao samo još jedan novi beskoristan porez. Uvođenje novih davanja povezanih uz put uvijek završi prosvjedima koji sežu od višednevnog ometanja prometa pa sve do potpunog odbacivanja cestarina, kao što se npr. dogodilo 2013. u Francuskoj. Kako bi se ostvario odgovarajući učinak, cestarinu je potrebno prilagoditi pojedinoj situaciji. Zato je tehnički nužno fleksibilno mjeriti uporabu ulica, a polazište za to jest otkrivanje položaja uz pomoć satelita. Pogotovo za kamione u tu je svrhu uveden vlastiti uređaj, takozvani On-Board Unit (OBU). On-Board-Unit prvi je u nizu koraka obrade koji u konačnici vode k određivanju visine cestarine koju je potrebno podmiriti. Europska elektronička naplata cestarine (EENC) izrazito je fleksibilna s obzirom na to da ona subjektima za naplatu cestarine omogućuje naplatu cestarine prema njihovim ciljevima, dok korisnik mora samo imati ugovor s ponuđačem cestarine kako bi na europskim područjima naplate cestarine mogao točno podmiriti cestarinu, a za to mora samo ugraditi OBU-uređaj u vozilo.
EENC dozvoljava uporabu dviju mogućih tehnologija: Jednostavnija od njih temelji se na tome da je svaki objekt na kojemu se naplaćuje cestarina (obično dionica ceste) opremljen mikrovalnim transponderom (DSRC). Čim vozilo opremljeno OBU-om prođe ispod njega, provodi se kratkotrajna razmjena podataka na temelju koje se zatim izračunava visina cestarine. Ovaj sustav uveo je npr. u Austriji Asfinag kao subjekt za naplatu cestarine, a prepoznatljiv je po portalima za naplatu cestarine koji su smješteni otprilike na sredini svake dionice autoceste te nose po jedan mikrovalni transponder za svaki prometni trak. Druga dopuštena tehnologija u EENC-u otkriva kretanje vozila satelitskim pozicioniranjem (GNSS) i na temelju toga utvrđuje po kojim se objektima za naplatu cestarine (ulice područja naplate cestarine) vozilo kretalo. OBU-ovi kompatibilni s EENC-om moraju podupirati obje tehnologije.

On-Board-Unit
upotrebljava se diljem Europe
Siemens Mobility razvija i u suradnji s partnerima izrađuje izrazito fleksibilne i povoljne OBU-ove. Razvoj OBU-a C3080 kao i prethodnih i budućih modela u potpunosti se provodi u tvrtci Siemens Österreich, odnosno sada u tvrtci Siemens Mobility GmbH. Iz Beča se upravlja i proizvodnjom koja se nalazi u Francuskoj i Rumunjskoj. Siemens Mobility već je prodao na stotine tisuća modela OBU-a različitim europskim ponuđačima cestarina. Primarna je, iako ne i najizazovnija, zadaća koju ima C3080 obrada podataka koja je potrebna za uporabu europskih cestarinskih sustava. Za tu svrhu uređaj se postavlja na određeno mjesto na vjetrobranskom staklu kamiona. U cestarinskim područjima koja koriste DSRC (npr. u Austriji), OBU komunicira s mikrovalnim transponderima pričvršćenima na portalima za naplatu cestarine pomoću ugrađenih DSRC-modula s odgovarajućom antenom. Za rad u cestarinskim područjima sa satelitskom podrškom OBU je opremljen GNSS-prijamnikom koji podupire uobičajene sustave satelitskog pozicioniranja (GPS, Galileo, Baidu, Glonass itd.). OBU ima korisničko sučelje u obliku LCD-zaslona te četverostruku tipku pomoću koje korisnik može unijeti varijabilne parametre kao npr. broj osovina ili težinu. Podatke koji su tako prikupljeni zatim obrađuje interno računalo i pomoću GSM-a šalje ih u centralu u kojoj se nastavlja daljnja obrada posredovanih podataka o dionici. OBU C3080 podržava DSRC kao i GNSS, što ga čini u potpunosti kompatibilnim s EENC-om. Daljnja obrada pridobljenih podataka o cestarini vrši se u centralnoj jedinici, takozvanom Electronic Tolling Back-Officeu (ETBO). Kombinacija OBU-ova serije C30xx s ETBO-om daje Siemens Sitraffic Sensus Front-End (SSFE). Fleksibilna arhitektura omogućava prilagođavanje ovog sustava prema potrebama ponuđača cestarina te proširivanje.

Dugoročno rješenje
2011. godine Siemens Mobility isporučio je SSFE dvojici kupaca u Francuskoj. Tada je Siemens Mobility isporučio preko 350.000 OBU-ova i ugradio ETBO. Stavljeni su u pogon 2012., ali bez cestarine za kamione, koja je, kao što je prethodno navedeno, u Francuskoj otkazana. U 2014. Siemens Mobility proširio je sustav kako bi se on mogao upotrebljavati u DSRC-sustavima cestarina u Austriji, Danskoj, Švedskoj i Norveškoj (Asfinag, tj. EasyGo). To je izvedeno posuvremenjivanjem softvera OBU-ova tijekom rada te u ETBO-u.
U 2015. je uslijedilo sljedeće proširenje SSFE-a, ovaj put u Belgiji za novi sustav cestarina za kamione temeljen na GNSS-u (Viapass). Siemens Mobility ponovno je mogao dokazati fleksibilnost sustava primjenom prepoznavanja objekata za naplatu cestarine i izračuna cestarine.
Od 2018. nastupa sljedeće posuvremenjivanje koje je u Njemačkoj trebalo pokriti sustav cestarina za kamione temeljen na GNSS-u. Tada je bilo potrebno provesti složena proširenja softvera kako bi se ispunili zahtjevi njemačkog Saveznog ureda za promet robe. I to je bilo moguće zahvaljujući OBU-ovima isporučenima u 2012., a samo je ETBO postupno proširen za složenije zahtjeve. Sve u svemu, time je klijentima Siemens Mobilityja u posljednjih više od sedam godina rješenjem isporučenim u 2012. omogućeno pokrivanje sve većih dijelova europskog elektroničkog sustava cestarina.
Kao što je utvrđeno na početku, bilo je potrebno internalizirati troškove štete koje je uzrokovao promet, a danas je to još nužnije zbog drastičnih posljedica klimatske krize u kojoj promet zauzima značajan udio. Zato je bitno uključiti ne samo kamione već i osobna vozila. Trenutačno se to događa u zemljama Europske unije sa sustavima temeljenima na vremenskom modelu (vinjete), no kojima je velik nedostatak uključivanje načina uporabe u računicu, a koja je u najboljem slučaju vrlo neprecizna – korisnik plaća fiksni iznos za fiksno razdoblje. Sustav cestarina koji je pošteniji i ekološki djelotvorniji onaj je koji u računicu uključuje stvarnu uporabu cesta, dakle prema kilometraži i različitim kriterijima vozila te na taj način učinkovitije postiže izračun stvarnih troškova. Vlasnicima osobnih vozila postavljanje OBU-uređaja na vjetrobransko staklo nije praktično, što daje prednost rješenjima koja ne uključuju dodatne uređaje. To pruža mogućnost dviju opcija: Korisnik instalira „aplikaciju za cestarinu“ na svoj mobilni telefon. Ta aplikacija omogućuje unos vozila za koje je potrebno podmiriti cestarinu i ona prenosi te podatke zajedno s neobrađenim podatcima GNSS-a ETBO-u tvrtke Siemens Mobility. Ili: Osobno vozilo već je opremljeno sustavom za pozicioniranje i prenosi neobrađene podatke GNSS-a proizvođaču vozila, koji ih ponovno prosljeđuje Siemens Mobilityju zajedno s podatcima o vozilu. Daljnja obrada prikupljenih podataka provodi se na zaštićen način u ETBO-u Siemens Mobilityja. ETBO dodatno primjenjuje prepoznavanje već prijeđenog puta uz pomoć portala za naplatu cestarina tako što unosi položaj svih tih portala za naplatu cestarina u sustav i uspoređuje ih s informacijom GNSS-pozicioniranja. To omogućava neometano provođenje ovog rješenja i u područjima naplate cestarine koji se temelje na DSRC-u. U budućim proširenjima postojeće rješenje za kamione može biti upotrijebljeno i u kategoriji osobnih vozila i time dodatno pridonijeti povećanju ekološke prihvatljivosti prometa. • Zahvaljujući posuvremenjivanjima, rješenje razvijeno u 2012. može pokrivati sve više dijelova europskog sustava naplate cestarine.

*Više u magazinu hi!tech