Zagrebačka banka ostvarila je 1,83 milijarde kuna devetomjesečne dobiti, gotovo 43 posto izdašnije nego u isto vrijeme prošle godine. Boljem rezultatu grupe najviše su vjetra u leđa dali snažni prihodi od provizija i naknada te oslobađanje dijela rezervacija, a po prvi puta u knjigama se vidi preokretanje trenda povećanja kamatnih stopa i skok priljeva od kamata. Pod neto kamatne prihode Zaba krajem rujna podvlači crtu pod 2,18 milijardi kuna, 46 milijuna više na godišnjoj razini, 2,2 posto. Pritom su kamatni priljevi veći 50-ak milijuna, a rashodi marginalnih pet milijuna.

Rastuća likvidnost

U tom se raskoraku ocrtava da će se zatezanje monetarne politike najprije tražiti na rastu aktivnih kamatnih stopa, a u bitno manjoj mjeri na pasivnima, odražavajući okruženje rekordne (i pritom i dalje rastuće) likvidnosti koju sa sobom nosi ulazak Hrvatske u eurozonu. Od provizija i naknada najveća banka naplatila je do kraja rujna 1,21 milijardu kuna, 163 milijuna kuna više nego prije godinu dana. Uspoređuju li se relativna povećanja kamatnih i nekamatnih izvora, vidljivo je da su nekamatni s 5,5-postotnim tempom rasta (naprama 2,2 posto nekamatnih) u rezultatskom smislu vrlo snažan generator.

Druga strana medalje, ona troškovna, ostaje pod željeznom kontrolom. Sa 1,73 milijarde kuna primjetno je blago povećanje izdataka za oko 60-ak milijuna kuna (3,5%), dok se iz izvješća iščitava gotovo četvrtinu manji premijski trošak osiguranja depozita. Zaba je u ovoj godini, barem do kraja trećeg kvartala, na ime osiguranja štednje uplatila 83 milijuna. Najviše je ukupnom rezultatu pridonijelo otpuštanje dijela rezervacije, za 339 milijuna kuna.

Izgledno optimističniju ocjenu cjelokupnog okruženja nego lani, unatoč ratnim zbivanjima na istoku Europu i ubrzavanju inflacije lider s četvrtinom tržišnog kolača argumentira da “situacija u Ukrajini nije značajno izravno utjecala na izloženosti Grupe”. Izvor neizvjesnosti ostaje pandemija koronavirusa, učinci mjera pomoći, posljedično i opsega gospodarskog oporavka.

“Međutim, sveukupne negativne posljedice i ekonomski trendovi neizravno utječu i na naše poslovanje.Usprkos tome poslovni prihodi su povećani. Naša kapitalna i likvidnosna pozicija ostale su snažne, uz imovinu dostatno pokrivenu rezervacijama”, stoji u izvješću u kojem se navodi da konsolidiranom rezultatu grupe najviše pridonose Zagrebačka banka, mostarski UniCredit i UniCredit Leasing Croatia. Napominju da cijela grupa nastavlja podržavati klijente te “primjereno procjenjuje njihovu kreditnu sposobnost, pažljivo razmatra prikladnost klasifikacije u pojedine rizične skupine kao i povezani utjecaj na financijske izvještaje”.

Glavni izvor financiranja

Krajem trećeg kvartala imovina grupe Zagrebačke banke iznosila je 169,9 milijardi kuna, porastavši za 11,4 milijarde kuna ili 7,2 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine. Neto krediti i predujmovi komitentima dosegnuli su razinu od 88,7 milijardi kuna. Povećanje za iznos od 7,1 milijardi kuna, odnosno 8,6 posto, u Zabi naglašavaju realizacijama kreditnih aranžmana s pravnim osobama i segmentom stanovništva. Glavni izvor financiranja ostaje štednja klijenata koja se pojačano, dijelom zbog makroekonomske neizvjesnosti, odnedavno i približavanja datuma uvođenja eura, pojačano slijeva u bankarski sektor.

Zagrebačkoj banci klijenti su povjerili više od 135 milijardi kuna, 7,6 milijardi više (solidnih 6 posto više) nego u usporedbi s prvih devet lanjskih mjeseci. Ostale kreditne institucije deponirale su 7,75 milijardi kuna, gotovo 55 posto više. Nakon objave rezultata cijena Zabinoj dionici u rano poslijepodne u ponedjeljak porasla je 2,2 posto na 63,4 kune na Zagrebačkoj burzi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost