Dionice Alphabeta, matične kompanije Googlea, u četvrtak su potonule više od 12 posto, zabilježivši najveći jednodnevni pad u povijesti kompanije. Riječ je o padu većem od onih zabilježenih tijekom pandemije Covida-19 i financijske krize 2008. godine, javlja CNN.

U samo jednom danu tržišna vrijednost Alphabeta smanjena je za približno 500 milijardi dolara, što je drugi najveći jednodnevni gubitak tržišne kapitalizacije u povijesti. Veći pad zabilježila je jedino Nvidia, čija je tržišna vrijednost početkom 2025. potonula za gotovo 600 milijardi dolara.

Wall Street sve oprezniji

Ulagači sve pomnije analiziraju golemu potrošnju velikih tehnoloških kompanija na umjetnu inteligenciju (AI) i način na koji ta tehnologija utječe na njihovo vlastito poslovanje. Najnovija meta njihova interesa postao je Alphabet. Dionice kompanije naglo su pale jer su se ulagači zabrinuli zbog usporavanja rasta prihoda od oglašavanja na Googleovu pretraživaču, dok istodobno kompanija nastavlja povećavati ulaganja u AI. Najveće tehnološke kompanije ulažu stotine milijardi dolara u podatkovne centre kako bi predvodile AI utrku.

Wall Street postaje sve oprezniji i pokušava procijeniti koje kompanije racionalno troše novac, kako ta ulaganja utječu na druge dijelove njihova poslovanja te tko će zapravo imati koristi od transformacijskog utjecaja umjetne inteligencije na društvo. Alphabet je u srijedu objavio podatke o kvartalnim prihodima koji su bili ispod očekivanja analitičara. Ulagači su negativno reagirali na slabije rezultate, što je ponovno potaknulo dugogodišnju zabrinutost oko toga hoće li glavni izvor prihoda kompanije – Googleovo poslovanje s oglašavanjem na tražilici, moći izdržati pritisak sve većeg broja korisnika koji umjesto tradicionalnog pretraživanja interneta koriste Googleove, ali i konkurentske, chatbotove pokretane umjetnom inteligencijom.

Strahuje se da bi se taj prijelaz mogao dogoditi “brže nego što Google na njega može reagirati i prilagoditi svoje poslovanje”, izjavio je Jed Ellerbroek, upravitelj portfelja u kompaniji Argent Capital Management. Kompanija je također objavila drugi uzastopni kvartal s negativnim slobodnim novčanim tokom, što je još jedan pokazatelj koji zabrinjava ulagače. Otkako je izašao na burzu 2004. godine, Google, koji je 2015. postao dio Alphabeta, sve do ove godine nije zabilježio nijedan kvartal s negativnim slobodnim novčanim tokom.

Alphabet je samo u trećem tromjesečju zabilježio kapitalne izdatke u iznosu od 51,4 milijarde dolara, u usporedbi s ukupno 91,4 milijarde dolara tijekom cijele 2025. godine. Kako kompanija povećava ulaganja u AI, uključujući izgradnju podatkovnih centara, ostaje joj manje novca za ono što ulagači posebno vole, a to su kratkoročne koristi poput otkupa vlastitih dionica i isplate dividendi. Za razliku od Alphabeta, koji bilježi negativan slobodni novčani tok, Microsoft je ovog tjedna izvijestio da je u trećem tromjesečju ostvario 18,6 milijardi dolara slobodnog novčanog toka, iako i dalje troši milijarde na razvoj infrastrukture za umjetnu inteligenciju.

“Sada vidimo tko racionalno ulaže u umjetnu inteligenciju, a tko ne”, izjavio je Richard Reyle, glavni direktor za investicije u kompaniji Questar Capital Partners. Na prvi pogled moglo bi se činiti neobičnim da dionice jedne od najvećih tehnoloških kompanija na svijetu ne bilježe rast nakon što je Anthropic samo nekoliko dana ranije podnio dokumentaciju za dugo očekivanu inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO).

Anthropic se obvezuje potrošiti velike iznose na najam računalnih kapaciteta od tehnoloških kompanija poput Alphabeta. Međutim, takva obećanja o budućim prihodima nisu zajamčena, osobito ako izgradnja podatkovnih centara ne bude tekla prema planu ili ako se pokaže da umjetna inteligencija nije toliko profitabilna koliko se očekuje. Rast poslovanja u segmentu računalstva u oblaku (cloud computing) kod velikih tehnoloških kompanija pokazuje da potražnja za AI-jem i dalje ostaje snažna. Ipak, tržište je sve nervoznije zbog svega što bi moglo poći po zlu u procvatu AI-ja.

Manje poslovnog rizika

Prije nego što nekome povjerite novac, provjerite ove podatke o njegovu poslovanju

Kućni budžet pod kontrolom

Računi, hrana i neplanirani troškovi pojedu plaću. Kako ipak pronaći novac za štednju?

Zabrinutost oko isplativosti golemih ulaganja u umjetnu inteligenciju pritom nije ograničena samo na američke tehnološke divove. Sve izraženiji oprez ulagača pokazuje da se preispituje čitav globalni AI uzlet, od poslovnih modela najvećih svjetskih kompanija do održivosti tržišnih valuacija koje su posljednjih godina rasle na očekivanjima o golemoj zaradi od AI-ja. Koliko su ta očekivanja postala krhka, pokazuje i situacija u Kini, gdje je korekcija na tehnološkom tržištu poprimila dramatične razmjere.

Kinesko tržište kapitala posljednjih mjeseci bilježi goleme gubitke, uz sve veću zabrinutost ulagača zbog budućnosti umjetne inteligencije, dok se Peking sa SAD-om utrkuje za tehnološku dominaciju, piše Guardian. Indeks STAR 50, koji prati tehnološke i inovacijske kompanije uvrštene na Šangajsku burzu, od lipnja je potonuo 40 posto. Drugi indeksi koji obuhvaćaju velike kompanije u istom su razdoblju pali za približno 20 posto. Prema podacima Bloomberga, taj je strmoglavi pad od svibnja izbrisao 2,4 bilijuna dolara tržišne vrijednosti kineskog dioničkog tržišta.

Snažni potresi na tržištu

Dionice kompanija iz sektora umjetne inteligencije čine više od 40 posto ukupne tržišne vrijednosti burzi u Kini i Hong Kongu, navodi Goldman Sachs. To znači da će svaki značajniji pad njihove vrijednosti izazvati snažne potrese na cjelokupnom domaćem tržištu.

Pad pokazuje da, unatoč nastojanjima kineske vlade da potakne razvoj domaće tehnološke industrije, osobito sektora koji se oslanjaju na umjetnu inteligenciju, kinesko gospodarstvo nema dovoljno snage da održi snažan tržišni uzlet. Kineska vlada znatno je ulagala u umjetnu inteligenciju, među ostalim i kroz državni investicijski fond vrijedan 60 milijardi juana, koji je ovog mjeseca počeo usmjeravati sredstva domaćim razvojnim kompanijama.

Međutim, kineski potrošači i dalje nerado troše novac u brojnim segmentima gospodarstva, uključujući tehnologiju, zbog čega se mnoge tehnološke kompanije teško uspijevaju probiti do profitabilnosti. Nedostatak dobiti jedan je od nekoliko razloga rasprodaje dionica. Drugi je prijetnja da bi zapadne zemlje, ponajprije SAD, mogle dodatno proširiti zabrane povezane s kineskom tehnologijom.

“Ove godine profitne marže nisu onoliko dobre koliko se očekivalo. Istodobno, SAD podiže kamatne stope, a domaća potražnja u Kini iznimno je slaba”, izjavila je Dan Wang, direktorica za Kinu u konzultantskoj tvrtki Eurasia Group. Dodala je kako među tehnološkim kompanijama vlada “opća zabrinutost” oko toga može li državno potpomognuti model razvoja funkcionirati u uvjetima slabe potrošačke potražnje.