Digitalne tehnologije danas oblikuju način na koji komuniciramo, učimo, radimo i koristimo usluge. No bez pristupačnosti, svaki tehnološki napredak može produbiti postojeće nejednakosti. Upravo zato Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Poslovni dnevnik već petu godinu zaredom organiziraju međunarodnu konferenciju „Pristupačna budućnost“, koja se 2. lipnja održava u Zagrebu, s ciljem poticanja dijaloga o pristupačnosti i ravnopravnog uključivanja osoba s invaliditetom u društvo.

Konferencija je mjesto na kojem već četiri godine svi zainteresirani dionici – udruge osoba s invaliditetom, tijela javne vlasti, akademska zajednica i industrija – razmjenjuju mišljenja, znanja i ideje te zajednički promiču pristupačnost i univerzalni dizajn kao temelj uključivog društva.

HAKOM je kao regulator za mrežne djelatnosti još prije desetak godina prepoznao da je dijalog sa samim osobama s invaliditetom ključan u svakoj inicijativi usmjerenoj na poboljšanje postojećeg stanja. Program povećanja pristupačnosti, koji se već dugi niz godina provodi u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te zainteresiranim udrugama osoba s invaliditetom, jasno je ukazao na potrebu za jednim ovakvim skupom. Posvećenost tom cilju uoči petog izdanja konferencije ističe i ravnatelj HAKOMa Miran Gosta:

„Digitalni razvoj ima smisla samo ako je pristupačan svima. Uloga regulatora jest osigurati da tehnologija ne stvara nove prepreke, nego doprinosi ravnopravnom sudjelovanju svih građana u digitalnom društvu.“

Ovogodišnje izdanje konferencije u fokus stavlja „sveprisutnu“ umjetnu inteligenciju – područje koje postaje sastavni dio gotovo svake digitalizacije, ali i jedno od onih kojima će se HAKOM kao regulator u budućnosti sve više baviti. Konferencija polazi od razumijevanja da digitalna pristupačnost nije isključivo tehničko pitanje, već pitanje prava, uključenosti i kvalitete života. Poseban naglasak stavljen je na ulogu umjetne inteligencije, koja otvara nove mogućnosti, ali istodobno zahtijeva odgovoran i etičan pristup u razvoju i primjeni.

Na to uoči konferencije upozorava i pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, ističući da nove tehnologije mogu znatno povećati samostalnost osoba s invaliditetom, ali samo ako su razvijane u skladu s načelima univerzalnog dizajna i uz aktivno uključivanje samih korisnika. Digitalna pristupačnost pritom ne smije biti dodatna opcija, već standard:

„Tehnologija mora biti alat za izjednačavanje mogućnosti, a ne novi oblik prepreke.“

Dio konferencije bit će posvećen i širem pitanju uključenosti osoba s invaliditetom u društvo te važnosti podizanja svijesti o toj temi u svim područjima života, a ne samo u kontekstu digitalne pristupačnosti. Povezanost digitalne pristupačnosti s obrazovanjem, zapošljavanjem i svakodnevnim životom uoči konferencije naglasila je i Bojana Dražić iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI):

koliko dobro znamo što ne znamo

‘Ne gubite novac zbog loših odluka. Gubite ga jer ne znate da su loše.’

Nova valuta

Više nije dovoljno samo štedjeti: Tvrtke sada na energiji žele i zarađivati

„Potrebno je aktivno pratiti razvoj digitalnih i tehnoloških rješenja koja oblikuju suvremeno društvo kako bismo, kroz razmjenu iskustava i primjera dobre prakse, dodatno unaprijedili pristupačnost, kvalitetu usluga i mogućnosti ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u svim područjima života.“

Završni dio konferencije bit će posvećen zapošljavanju osoba s invaliditetom kroz svečanost projekta „Iskustvo zlata vrijedi“. Riječ je o projektu Poslovnog dnevnika koji već dugi niz godina povezuje studente s invaliditetom i poslodavce partnere za studentsku praksu, čime se istodobno širi svijest u društvu i pruža konkretna podrška mladima s invaliditetom.

„Temu osoba s invaliditetom u našem medijskom prostoru širimo i izvan okvira mladih jer je društvo jednakih prilika i pristupačne budućnosti imperativ koji ne poznaje dobne granice“, ističe uoči konferencije Mladen Miletić, glavni urednik Poslovnog dnevnika.

Više informacija o konferenciji i programu dostupno je na poveznici.