Hrvatski telekom zakoračio je na regionalno tržište u velikom stilu. Za 123,5 milijuna eura kupili su 76,5 posto udjela Crnogorskog telekoma. Preuzeli su većinski paket dionica CT-a i postali lideri na tamošnjem telekom tržištu, pokazavši i namjeru da osvoje ono regionalno. Kupili su ga od ‘kolega’ unutar svoje grupe – Magyar telekoma. Na prvu, možda se nekima ne čini važnim, jer je provedena transakcija unutar grupe, laički gledano bi se moglo reći da se ‘samo novac iz jedne kompanije pod kapom Deutsche telekoma prebacio u drugu kompaniju pod tom istom kapom’, dok iz kuta DT-a, pojednostavljeno rečeno, sve ostaje isto, jer su i dalje putem HT-a ili Magyar telekoma većinski vlasnici Crnogorskog telekoma.

Crna Gora samo prvi korak

No, valja naglasiti da HT nije u stopostotnom vlasništvu DT-a, naime, 49 posto dionica je u rukama hrvatskih pravnih i fizičkih osoba koje kotiraju na burzi. Dakle, hrvatski dioničari koji su dosad bili vlasnici samo Hrvatskog telekoma sada su putem HT-a vlasnici i Crnogorskog telekoma. A upravo ta akvizicija pokazuje snagu i fokus HT-a da i dalje ostane profitabilna kompanija s ciljem regionalne ekspanzije i stvaranja dodane vrijednosti za svoje dioničare. Stoga u HT-u ističu značaj akvizicije i ukazuju na smjer i strategiju kojom planiraju dalje voditi HT.

– Upravo ovom akvizicijom koja je prvi korak u realizaciji širenja na regionalno tržište. Točnije nakon provedbe transakcije, krajem siječnja, postat ćemo u pravom smislu te riječi regionalna kompanija. To nije posljednji korak u širenju ali je prvi, veliki i značajan – naglašava Siniša Đuranović, stariji potpredsjednik HT-a koji je godinu dana predvodio ugovaranje ovog posla.

Hrvatski telekom bio je već prevelik za hrvatsko tržište te je logičan i prirodan korak bio da se prošire u regiji, smatra Đuranović.

– Kupili smo dobru kompaniju, koja je dominantna na svom tržištu. Ima kvalitetne ljude i dobru tehnologiju. S obzirom na blizinu i sličnost naših tržišta kroz sinergiju možemo ostvariti dodanu vrijednost za svoje dioničare, koja složit ćete se, jest prvi i jedini cilj svakog biznisa. Dakle, u ovom slučaju ono što vidimo jest da jedan i jedan nisu samo dva, već dva i pol u najmanju ruku, što će se posljedično, u vrlo pozitivnom smislu, odraziti na naše dioničare. To što se radi o unutargrupnoj transakciji ne umanjuje njene efekte – pojašnjava S. Đuranović, a da je tržište dobro reagiralo pokazala je reakcija na burzi nakon objave vijesti, budući da je dionica HT-a porasla, a najviša cijena koja je dosegnuta u trgovanju bila je 180 kuna.

– Dobrobiti ove naše akvizicije osjetit će mnogi, uvjeren je S. Đuranović, jer kada kompanija poput HT-a koja je stabilna i s tendencijom rasta uđe na novo tržište za sobom povlači cijeli ekosustav. Mi smo predvodnici velikog ekosustava, dakle, svi oni koji s nama surađuju sada će imati otvorena vrata na novom tržištu, od dobavljača do svih ostalih partnera koji će proširiti svoje poslovanje, posljedično i više prihodovati.

HT je nedavno kupio i obveznice DT-a

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa

– Da, i moram reći da je iznimno zlobno taj potez prikazivati kao izvlačenje novaca iz Hrvatske. Ono što smo učinili jest da smo se pobrinuli o našem novcu i novcima dioničara. Isplativije je bilo kupiti sigurne obveznice na koje možemo ostvariti povrat i prodati ih u svakom trenutku, negoli ih držati u banci u vrijeme iznimno niskih kamata uz troškove čuvanja depozita. Radi se o upravljanju novcem – kazuje Đuranović

U smislu regionalnog širenja HT će, potvrđuju Đuranović, pomno paziti na svaku prilikukoja se bude pružala.

Kada se radi o regiji, naši susjedi u Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji i dalje imaju državne telekome, koji će u neko doba biti na prodaju, a osim velikih privatizacija postoje mogućnosti kupnje i ostalih igrača posebice u fiksnom segmentu. Ipak, u HT-u o tome ne žele, za sada, špekulirati.

Osim u regiji, HT ima ambicija i u Hrvatskoj, ili političkim rječnikom rečeno, postoje otvorena pitanja domaće konsolidacije. Ili vrlo osjetljiv slučaj s H1 Telekomom. Naime, nakon poslovne propasti Optima telekoma, uime dugova vjerovnicima, prije svega HT-u i Zabi, Optimom uz stroga pravila AZTN-a upravlja HT. Optima sada želi preuzeti H1 telekom koji također više nema poslovnog modela opstanka, i istovremeno produžiti upravljanje Optimom.

Ugrožen državni novac

– H1 telekom nije dio strategije širenja HT-a. Optima i H1 dio su pokušaja naplate naših dugova. Naime, ukupno se radi o oko 20 milijuna eura duga, što predstavlja naprimjer oko 15 posto naše prošlogodišnje dobiti, a postoji prijetnja da ćemo taj novac izgubiti u slučaju propasti tih kompanija. Jedini način koji vidimo da se taj novac može vratiti jest da stabiliziramo te dvije kompanije. Uz nas, u slučaju H1 pogođeni vjerovnici su i HPB, Hrvatska pošta, Croatia osiguranje, porezna uprava i drugi. Ukupno je oko 140 milijuna kuna iz državnog sektora ugroženo u slučaju propasti H1. Kao što možete vidjeti, uz nas, široki je krug pogođenih vjerovnika koji zasigurno imaju interes povrat svojih novaca. Osim toga pripajanja Optime i H1, produljenje upravljanja HT-a, bio bi dobar potez i za sve vlasnike i za zaposlene obje kompanije – smatra Đuranović i tvrdi da je slučaj trenutačno u iznimno osjetljivoj fazi te ne želi ni na koji način utjecati na Agenciju, no dodaje, njihovi motivi su jednostavni – za razliku od alternativnih rješenja u kojima se tražilo da se dugovanja izbrišu, u HT-u vjeruju da mogu kompanije učiniti stabilnima na tržištu i vratiti novac sebi i ostalim vjerovnicima.

– Ne možemo reći da se riječ o za nas beznačajnom novcu i jednostavno ga zaboraviti. Svjesni smo situacije na tržištu, no povećanje naše koncentracije za dodatnih oko 4 posto na te nešto duže trajanje takvog stanja u odnosu na inicijalno planirano u odnosu na pozitivne efekte transakcije za sve sudionike su, prema našem mišljenju, zanemarivi. Naime, HT je reguliran u svakom segmentu od cijena veleprodaje i maloprodaje, uvjeta pružanja usluga, tržišnog ponašanja i tako dalje, te dodatna koncentracija tržišnog udjela i njeno nešto produljeno trajanje ne može naštetiti tržišnoj utakmici ni u kom pogledu– kazuje Đuranović.