Upravljanje podacima (Data Governance) obuhvaća skup pravila, procesa i politika koji organizaciji pomažu u upravljanju njenim podacima. To uključuje definiranje odgovornosti, postavljanje politika i procedura, osiguravanje kvalitete podataka, skladištenje i sigurnost podataka, usklađenost s regulativama, praćenje korištenja i upotrebe podataka. A zašto je to sve važno?

“Iz više razloga. Prvo, osigurava jasnoću oko samih definicija podataka (npr. kada kažemo da je nešto proizvod da svi u organizaciji znaju što pod time mislimo), osigurava točnost i kvalitetu podataka, što pomaže donošenju boljih poslovnih odluka. Također, štiti osjetljive informacije i sprječava curenje podataka, pomaže organizacijama da ispunjavaju zakonske i regulatorne zahtjeve te smanjuje vrijeme potrebno za traženje i obradu podataka.

Ključni za donošenje odluka

U većim organizacijama jedna od ključnih uloga data governancea je da definira tko je odgovoran za što u vezi s podacima, smanjujući konfuziju i potencijalne nesporazume. U vremenu kada su podaci svugdje oko nas i neprocjenjivo su važni za poslovanje, krucijalno je dobro upravljati tim vrijednim resursom, a upravo tome nam služi Data Governance”, priča Slađana Krpić, članica Uprave Poslovne inteligencije.

Uvođenjem sustava za upravljanje podacima organizacije žele unaprijediti svoje poslovne procese i ostvariti bolje poslovne rezultate i to upravo kroz kontinuirano praćenje i poboljšanje kvalitete podataka odnosno povećanje pouzdanosti i točnosti podataka na temelju kojih se donose odluke.

“S obzirom na važnost i vrlo često osjetljivi karakter podataka koje imamo, upravljanjem podacima organizacije nastoje povećati sigurnost podataka, zaštiti ih od neovlaštenog pristupa i curenja podataka. Jasno definirane odgovornosti i transparentnost u procesu upravljanju podacima organizacijama pomažu i u poštivanju različitih regulativa, kao što je npr. GDPR regulativa”, kaže Data Governance ekspertica Jelena Jančiev Basrak na pitanje koji su temeljni ciljevi upravljanja podacima dok njezin kolega Daniel Frimel objašnjava koje su ključne komponente upravljanja podacima.

“Nekoliko je ključnih komponenti Data Governance programa koje treba uzeti u obzir kako bismo osigurali uspješno provođenje i ostvarivanje ključnih ciljeva:

• Odgovoriti na pitanje zašto? – odnosno jasno definirati što želimo postići upravljanjem podacima. Koja je to misija tj. što želimo postići i vizija koja nam pokazuje gdje kao organizacija želimo biti.

• Ciljevi i KPI-evi – svakako je potrebno definirati ciljeve koje želimo ostvariti te kako ćemo mjeriti uspješnost DG programa

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

• Organizacijska struktura i odgovornosti – Ova dimenzija odnosi se na definiranje tko je odgovoran za različite aspekte upravljanja podacima u organizaciji

• Politike i standardi – Dokumenti koji utvrđuju pravila, smjernice i standarde za prikupljanje, obradu, pohranu i dijeljenje podataka u organizaciji.

• Sigurnost i zaštita podataka – Ovaj aspekt uključuje postavljanje mjera zaštite podataka kako bi se spriječilo neovlašten pristup, curenje ili gubitak osjetljivih informacija.

• Usklađenost i pridržavanje propisa – Osigurava da organizacija djeluje u skladu s relevantnim zakonima, regulativama i standardima koji se odnose na prikupljanje, obradu i pohranu podataka”.

Rješavanje pitanja kvalitete podataka osigurava da podaci koji se koriste za upravljanje poslovanjem budu točni, pouzdani i relevantni. Ako imate podatke u čiju točnost niste sigurni, to može dovesti do ozbiljnih posljedica u poslovanju ako na temelju takvih podataka donosimo poslovne odluke. Možemo reći da bez točnih, provjerenih, pouzdanih i upotrebljivih podataka nema niti upravljanja poslovanjem temeljenog na podacima, a znamo da kompanije jedino na taj način mogu biti efikasne i konkurentne na tržištu.

Brža reakcija na promjene

Izrazito je važno imatii jasno definirane smjernice za privatnost i sigurnost kada je u pitanju upravljanje podacima.

“Kada organizacija pravilno upravlja privatnošću i sigurnošću podataka, korisnici se osjećaju sigurnije i pouzdanije u vezi s tom organizacijom. To povjerenje je ključno za očuvanje reputacije i za dugoročni uspjeh. Postoje brojni zakoni i regulative koji zahtijevaju da organizacije zaštite podatke svojih korisnika. Primjerice, GDPR (Opća uredba o zaštiti podataka) u Europi propisuje stroge zahtjeve za prikupljanje, pohranjivanje i obradu osobnih podataka. Ako organizacija nepravilno štiti podatke, postoji velika vjerojatnost da će doći do sigurnosnog incidenta, kao što su curenja podataka ili zloupotreba informacija. Ovi incidenti mogu imati ozbiljne posljedice, uključujući financijske gubitke i gubitak povjerenja korisnika”, smatra Slađana Krpić. Dobro definirane smjernice o privatnosti i sigurnosti mogu zaštititi osjetljive informacije od neovlaštenog pristupa.

Slađana Krpić, Foto: PD

“Smjernice o privatnosti i sigurnosti podrazumijevaju striktno definirana pravila o prikupljanju, pohrani, obradi i pristupu osjetljivim informacijama, čime smo osigurali da samo ovlašteni pojedinci imaju pristup ovakvim podacima. U okviru smjernica definiran je i način enkripcije podataka čime smo podatke učinili nečitljivima za slučaj da dođu u ruke neovlaštenih osoba. Dobro definirane smjernice uključuju zahtjeve za korištenje sigurnosnih alata i tehnologije (vatrozidi, antivirusni alati, IDS/IPS sustavi zaštite) koji podatke štite od vanjskih prijetnji. Ovdje je jako bitno za napomenuti da same smjernice moraju biti usklađene sa lokalnim i internacionalnim zakonima i regulativama o privatnosti podataka kako bi organizacija izbjegla pravne i financijske posljedice”, dodaje Frimel.

Jelena Janičev Basrak istaknula je i kako implementacija upravljanja podacima utječe na sposobnost organizacije da učinkovito koristi podatkovne resurse i postiže bolje rezultate. “Upravljajući podacima organizacija ima direktan utjecaj na kvalitetu podataka postavljajući standarde za unos i manipulaciju podacima čime se smanjuje mogućnost greške. Omogućen je brži i lakši pristup relevantnim podacima čime se potiče suradnja i dijeljenje podataka unutar organizacije. Povećanjem kvalitete podataka ubrzavamo proces analize i izvještavanja te precizniju identifikaciju trendova i obrazaca nad podacima. Primjenom sigurnosnih protokola i pravila pristupa zbrinuli smo sve osjetljive podatke na sigurno i spriječili neovlašteni pristup. U konačnici, organizacije koje na učinkovit način upravljaju podacima mogu brže reagirati na promjene tržišta i bolje razumjeti trenutne potrebe svojih klijenta, te uz primjenu naprednih tehnologija i prepoznati buduće zahtjeve te u skladu s tim prilagoditi svoje proizvode i usluge”.

Široka primjenjivost

Analiza temeljena na podacima omogućava organizacijama razumijevanje i interpretaciju svojih podataka, prepoznavanje uzoraka i donošenje poslovnih odluka. Napredna analitika koristi kompleksnije tehnike kako bi otkrila dublje uvide i predvidjela buduće trendove. Umjetna inteligencija, s pomoću algoritama i strojnog učenja, automatizira procese analize i omogućava preciznije predviđanje uzoraka, optimizaciju poslovnih procesa te personalizaciju korisničkih iskustava. Pa, za koga je onda Data Governance idealan proizvod?

“Data Governance je program koji organizacije primjenjuju kako bi učinkovito upravljale podacima, te je kao takav primjenjiv u svakoj kompaniji koja posjeduje, obrađuje ili koristi podatke u svom poslovanju. Data Governance je relevantan i koristan za različite vrste organizacija, bez obzira na njihovu veličinu ili industriju bilo da se radi o startup kompaniji ili velikoj korporaciji”, zaključila je Krpić.

Sadržaj omogućila Poslovna inteligencija