Prema najnovijem istraživanju o statusu korištenja sunčeve energije, Hrvatska je i dalje na začelju Europske unije. Tek oko 0.5% električne energije se dobiva iz sunca, dok je prosjek u EU oko 5%. Europska komisija je u srpnju ove godine predstavila paket zakona ‘Fit for 55’,  kojim se države članice EU potiče na smanjenje emisija stakleničkih plinova za čak 55% do 2030. godine te povećanje udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora na 40%.

Da bi se ispunili ciljevi, najveće europsko udruženje za solarnu energije SolarPower Europe najavljuje čak 660 GW solarnih kapaciteta do 2030. godine – čak 5 puta više od kapaciteta koje Europa trenutno ima. Zorana Kordića, upravitelja i suosnivača Zelene energetske zadruge (ZEZ) pitali smo kakvi su ciljevi Hrvatske po pitanju kapaciteta i koliko su oni u skladu s potencijalom kojeg imamo.

Ambicija treba biti da svako drugo kućanstvo do 2030. godine proizvodi vlastitu energiju iz sunca

“U usporedbi s europskim namjerama, Hrvatska sa svojim ciljevima za solarnu energiju 2030. godinu čini tek 1 promil ukupne ambicije – puno premalo za državu s prosječnih 2300 sunčanih sati godišnje. Primjerice, Nizozemska s prosječnih 1600 sunčanih sati godišnje već danas ima 10 puta više instaliranih solara od ambicije koju si je Hrvatska postavila za 2030. godinu. Razlika je još drastičnija kada promatramo izdvojeno sektor kućanstva – u Hrvatskoj je svega oko 1000 malih sunčanih elektrana na krovovima, dok je u Nizozemskoj oko milijun malih sunčanih elektrana”, otkriva Kordić i objašnjava kako nizozemska vlada zadnjih desetak godina kontinuirano pomaže razvoju solarne energije kroz razne mjere i politike; od mogućnosti bilanciranja proizvedene energije, refundiranja troška PDV-a, do subvencija za ugradnju sunčanih elektrana na krovovima neprofitnih organizacija, a od nedavno i poslovnih subjekata. “Kada bi koristili dostupni solarni potencijal, u Hrvatskoj bi već do 2030. godine svako drugo kućanstvo moglo proizvoditi svoju energiju iz sunca.“ objašnjava Kordić.

Građani sa sunčanim krovovima moći će se udruživati i međusobno dijeliti viškove energije

Zoran Kordić, upravitelj Zelene energetske zadruge

“Jedno od ključnih pitanja kada govorimo o razvoju solarne energije je pitanje vlasništva, odnosno raspodjela koristi koje takva energija donosi. Energiju koja je primarno u suvlasništvu građana, lokalne zajednice i malih lokalnih gospodarstva nazivamo građanska energija. Primjerice, trećina svih sunčanih elektrana u Nizozemskoj i Njemačkoj je u vlasništvu građana, a ako tome pridodamo i mala gospodarska udruženja poput energetskih zadruga, tada taj udio raste i do 50%”, ističe upravitelj i suosnivač ZEZ-a. Izmjenama Zakona o tržištu električne energije, koji će se već krajem ove godine godine naći u primjeni, udruživanje građana za korištenje obnovljivih izvora energije poticat će se i u Hrvatskoj, i to uvođenjem instituta energetskih zajednica.

U praksi, pojašnjava Kordić, to znači da će članovi unutar jedne energetske zajednice od nekoliko kućanstva moći upravljati i dijeliti viškove proizvedene energije bez plaćanja troška mrežarine i dijela naknada, a koncept će biti primjenjiv i na višestambene zgrade te kvartovske blokove, u kojima će članovi takve zajednice moći biti i javne ustanove. Član energetske zajednice moći će biti i vlasnik električnog vozila, koji će tako svoje vozilo potencijalno moći puniti povoljnije nego punjenjem iz distribucijske mreže, što je posebice važno ako znamo da se procjenjuje da će za pet godina svako treće kupljeno vozilo biti električno.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Jedna od inicijativa kroz koje se došlo najbliže pojmu energetskih zajednica u Hrvatskoj je ona ZEZ-a i Grada Križevaca kojom je osnovan KLIK – Križevački laboratorij inovacija za klimu. Ovu lokalnu energetsku zadrugu čine građani Križevaca, od kojih su neki i sami vlasnici sunčanih elektrana, a neki investitori u solarne elektrane koje su postavljene na gradskim javnim zgradama.

Ulaganje u sunce putem „Na sunčanoj strani“ – usluge koja spaja građane sa solarnim majstorima

Kako bi građanima olakšao put do sunčane elektrane, ZEZ je pokrenuo uslugu Nasuncanojstrani.hr, i to u suradnji s dvadesetak partnera – od projektantskih kuća, proizvođača opreme do solarnih instalatera, a u planu je i širenje na druge dionike. Građani putem „Na sunčanoj strani“ mogu u nekoliko klikova doći do informacije o okvirnoj investiciji i veličini sunčane elektrane koja odgovara potrebama njihovog kućanstva te dobiti besplatnu provjeru tehničkih i administrativnih uvjeta koje moraju zadovoljiti da bi bili dobar kandidat za sunčanu elektranu. „Osiguravamo  informacije o procesu ugradnje, rješavanje administrativnih dilema ili informiranje o dostupnim subvencijama – kao što je aktualan Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost”, kaže Kordić.

Usluga je u početnoj fazi razvijena uz sredstva EIT Climate KIC-a, najveće europske zajednice znanja i inovacija za klimu, a u lipnju 2021. ZEZ je kao jedna od ukupno 13 organizacija s područja srednje i jugoistočne Europe dobio sredstva od Googlea kroz natječaj Google Impact Challenge za daljnji razvoj usluge i platforme.

Suradnja s Googleom i gradovima

Nakon početne faze u kojoj su ugrađene prve sunčane elektrane, ZEZ će kroz dobivena sredstva i dvogodišnju mentorsku podršku tima iz Googlea dalje raditi na razvoju usluge, a u planu je do 2023. godine imati automatiziranu stranicu koja omogućuje komunikaciju građana i stručnog tima u realnom vremenu, pregled svih dostupnih instalaterskih timova, recenzije građana na izvršenu uslugu, grupnu nabavu opreme te mogućnost umrežavanja članova prema lokaciji.

U ZEZ-u surađuju i s gradovima kako bi potaknuli korištenje solarne energije na lokalnoj razini, a to rade kroz edukaciju i mobilizaciju građana te podršku gradovima u razvoju projekata i ulaganja u solarnu energiju. U 2020. godini su kroz kampanju solarne energije ‘Turneja Dobra energija’ tako obišli desetak gradova po cijeloj Hrvatskoj, a na nedavno otvoreni poziv za ovogodišnju turneju, koju organiziraju u suradnji s Udrugom gradova i uz podršku europskog udruženja gradova Energy Cities, prijavilo se više od 20 gradova. Prijavljeni gradovi time su iskazali namjeru za podršku građanima u ugradnji sunčanih elektrana u sljedećoj godini, što je jedan od ključnih kriterija za gradove-domaćine. Sve više gradova i općina u Hrvatskoj također idu u tom smjeru i nude subvencije svojim sugrađanima u izradi projektne dokumentacije i/ili u instalaciji opreme. Primjerice, Grad Varaždin je još 2019. godine u suradnji sa ZEZ-om svojim građanima omogućio izradu besplatnog glavnog elektrotehničkog projekta sunčane elektrane i pomoć u prijavi na javni poziv za sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – što je rezultiralo time da je 10% svih prijava bilo s područja Varaždina, a danas se ovaj grad s okolicom ističe i po broju sunčanih elektrana na krovovima građana.

„Građane i gradove s kojima smo u interakciji ne promatramo kao klijente, već kao dio naše zajednice. Nije poanta samo u postavljanju male ili veće sunčane elektrane, već u transformaciji cijelog sustava kroz koncept građanske energije“, ističe upravitelj i suosnivač ZEZ-a za kraj.

Sadržaj omogućuje Zelena energetska zadruga