Krešo Žmak, potpredsjednik za razvoj proizvoda Infobipa, nedavno je bio govornik na WebSummitu, najvećem IT okupljanju u Lisabonu. Točnije, sudjelovao je na Corporate Innovation Summit panelu, što je zatvoreni dio konferencije za najveće kompanije, a tema je bila “How AI will redefine platforms and UX”, u prijevodu kako će umjetna inteligencija redefinira platforme i korisničko iskustvo. Za naš medij Žmak je odgovorio na niz pitanja o temi konferencije što je, naravno, umjetna inteligencija.

Vidimo već na pretraživačima AI sažetke koji, recimo, štete nama na medijskim platformama. Isto se pojavljuje sve više AI generiranih tekstova. Što se još može očekivati u skorijoj budućnosti?

Iako to nije moje primarno područje, iz primjera programiranja mogu reći da vjerujem kako AI može donijeti iznimna rješenja koja učenje čine lakšim i dostupnijim svima. Kao i sve tehnologije, AI se može koristiti i za negativne stvari, poput generiranja lažnog sadržaja, slično kao što su i mobiteli fantastičan alat, ali ponekad imaju neželjene posljedice, primjerice kod djece koja danas previše vremena provode na njima. S druge strane, AI može značajno ubrzati učenje i razvoj vještina, primjerice u savladavanju programskih jezika, gdje kroz generiranje primjera, zadataka i skripti omogućava da brže i učinkovitije ovladamo novim znanjima.

Također, može pomoći i kod kreativnog pisanja, smanjiti vrijeme potrebno za početak rada ili stvaranje sadržaja te povećati sposobnosti pojedinca, čineći kvalitetu rezultata boljom koliko je dobar i input koji se AI-u daje. U tom smislu, AI nije samostalan i ne zamjenjuje čovjeka – ideje i koncepti i dalje dolaze od ljudi, a AI omogućuje da budu brže i bolje realizirane. U tom kontekstu, skloniji sam gledati AI ne kao prijetnju, nego kao alat koji ljudima omogućuje da budu još bolji u onome što rade.

Nije li onda, znajući sve ovo, vrijeme da se počnemo ponovo vraćati originalnoj kreativnosti i autorstvu u svim granama što će onda doista izdvojiti kvalitetu i autentičnost od AI generiranog sadržaja?

Smatram da su kreativnost i autorstvo mogući i uz korištenje AI alata. Dapače, novinar ili osoba sa znanjem i iskustvom iz svoje profesije, zahvaljujući AI-ju može vrlo brzo doći do različitih izvora informacija, istražiti različite ideje i validirati ih, što rezultira kvalitetnijim sadržajem.

Kroz AI se danas učenje može izuzetno ubrzati i učiniti dostupnim gotovo svima. Opet to vidimo na primjeru programiranja ili “product managementa”, gdje se danas istraživanje za novi proizvod, definicija proizvoda, “value proposition” i različiti modeli određivanja cijena mogu vrlo brzo testirati i prilagoditi pomoću generativnog AI-ja. Naravno, ovo podrazumijeva da osoba koja koristi AI ima potrebna znanja i odgovarajući mentalni sklop kako bi mogla ispravno interpretirati i iskoristiti rezultate. Iako sve počinje nekom našom idejom, AI pomaže sagledati stvari iz različitih perspektiva, ubrzava testiranje i omogućuje da ideje budu jasnije oblikovane. Još jedan razlog zašto vjerujem da AI ne ugrožava kreativnost i autorstvo jest što brendovi ulažu napore u “human first” pristup kako bi se njihov sadržaj razlikovao od generičkog koji se već vrlo brzo prepoznaje. Štoviše, prisustvo AI sadržaja dodatno je povećalo potražnju za originalnim autorskim sadržajem jer ljudi već osjećaju zamor generičkim tekstovima.

S druge strane, umjetna inteligencija doista može pomoći u boljem korisničkom iskustvu. Na koje sve načine se to već radi, Infobip već neko vrijeme radi na takvim stvarima?

AI zaista može značajno poboljšati korisničko iskustvo kroz hiperpersonalizaciju. To podrazumijeva puno više od toga da chatbot zna vaše ime i prezime, već da zna kako razgovarati s vama i kako riješiti vaš problem. Primjerice, ako zovem pozivni centar zbog pogrešnog računa, zahvaljujući hiperpersonalizaciji neće mi stići marketinška promocija, već konkretan odgovor na moj upit. AI također omogućuje da se na temelju ključnih karakteristika jedne osobe sadržaj ponudi i ostaloj publici koja dijeli slične karakteristike. Uz to, sustavi mogu prepoznati emocije u glasu korisnika pa se, primjerice, nezadovoljni korisnik automatski može povezati s agentom koji najbolje rješava njegov tip problema ili s kojim je već imao dobar kontakt. Također, AI može prilagoditi ton glasa u pozivnim centrima, čime dodatno poboljšava interakciju i iskustvo korisnika. Važno je naglasiti da AI ne radi potpuno autonomna nova rješenja, nego nadograđuje i ubrzava naša postojeća, što je proces koji ranije bio dugotrajan i skup. Na taj način možemo brže raditi lokalne segmentacije, validirati podatke i pružiti relevantan sadržaj ili podršku korisnicima u realnom vremenu. Sve ove mogućnosti značajno doprinose kvalitetnijem odnosu s korisnicima i pozitivnom korisničkom iskustvu, a Infobip već godinama primjenjuje ove tehnologije i sada ih dodatno ubrzavamo i proširujemo primjenom generativnog AI-ja.

Unatoč sumnjama da se radi o još jednom balonu, vrijednost kompanija vezanih za AI raste snažno, kao i onih vezanih za razvoj AI. Što bi se još moglo otvoriti vezano uz tržište AI, gdje bi trebao gledati pojedinac kao ulagač, a gdje gleda kompanija poput Infobipa?

AI, točnije LLM-ovi (Large Language Models – veliki jezični modeli) otvorili su potpuno novo tržište i pokazalo se da mogu značajno ubrzati svaki segment čovjekovog rada te doprinijeti učinkovitosti poslovanja jer zahvaljujući njima unaprjeđujemo postojeće proizvode, procese i usvajamo bolje poslovne prakse. Što se tiče ulaganja, pojavljuje se sve više AI tvrtki koje su procijenjene na vrtoglave iznose, no bez solidnih temelja, jasnog “value propositiona” i dobro razrađenog plana izlaska na tržište, takve kompanije neće prosperirati i na duge staze mogu biti bezvrijedne. To je ono što neki nazivaju “balonom”. S druge strane, kompanije koje kombiniraju tehnologiju, rješenja i jasne poslovne strategije uspješno će se nositi s izazovima tržišta i kontinuirano rasti. Za pojedinca koji ulaže, važno je primijeniti klasične modele analize kompanija, provjeriti temelje i strategiju prije nego što ulaže u AI tvrtke jer visoke procjene same po sebi ne znače održivost. Za kompanije poput Infobipa, AI je alat koji unaprjeđuje postojeće procese i proizvode, povećava učinkovitost i ubrzava najbolje prakse poslovanja, a ne nešto što bi trebalo zamijeniti ljudski rad. Na taj način, pravilno korišten AI može biti izvor rasta i konkurentske prednosti, ali uvijek u kontekstu zdravih temelja i odgovarajuće strategije.

Ipak, monetizacija je pitanje koje se sve češće postavlja kada se o AI radi, iako je ona sada praktično posvuda, nije još dosegla razinu uobičajenosti poput, recimo, Chromea. Hoće li se to uskoro promijeniti, na koji način Infobip monetizira svoje AI modele i projekte? AI donosi promjenu u načinu monetizacije.

Monetizacija AI-ja danas doživljava veliku promjenu i uvodi modele o kojima se u tehnološkoj industriji govori već godinama. Dugo se smatra da je “outcome-based” model najpošteniji i najučinkovitiji način naplate. Primjerice, pozivni centri se uglavnom monetiziraju prema broju agenata, što ne garantira kvalitetu usluge niti rješavanje problema korisnika. U “outcome-based” modelu, ako korisnik nazove zbog problema s internetom, a AI chatbot ili agent uspješno otklone kvar, tek tada se naplaćuje isporučeni rezultat. U Infobipu se fokusiramo na taj smjer, posebno u domeni automatizacije korisničke podrške i digitalnih asistenata. S druge strane, same AI kompanije, posebno one koje razvijaju LLM-ove, monetiziraju se kroz obradu tokena. Već postoje jasni i zreli poslovni modeli, osobito u području razvoja softvera, gdje modeli poput Anthropica značajno ubrzavaju i olakšavaju programiranje. U B2C segmentu također se događa snažan rast – OpenAI, Google Gemini i drugi došli su do stotina milijuna korisnika u vrlo kratkom roku. Jedan od izazova ostaje trošak procesiranja tokena, koji je i dalje značajan. Vrijednost AI rješenja je neupitna, ali ključ je pronaći održiv balans između troška modela i prihoda koje oni generiraju. Nakon inicijalnog “hypea”, mnogi AI proizvodi sada su prošli svoju fazu na “hype” krivulji i kreću prema konkretnoj implementaciji i stvarnom generiranju vrijednosti, što potvrđuje održivost modela i njihovu primjenjivost u praksi.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

EU je visoko regulirana zajednica što mnogi smatraju otežavajućom činjenicom za razvoj digitalnog proizvoda. Koliko je to točno?

Europa je visoko regulirano tržište, što ponekad usporava inovaciju, ali istovremeno pruža snažnu zaštitu potrošača i stabilno okruženje. Istovremeno, Europa je svjesna da umjetna inteligencija donosi transformativne promjene usporedive s izumom parnog stroja ili interneta, te intenzivno ulaže kroz IPCEI programe (Važni projekti od zajedničkog europskog interesa, op.ur.) i razvoj ključnih područja poput AI-ja, poluvodiča i cloud infrastrukture.

Taj trend se mijenja – europski startup ekosustav brzo raste, što se vidjelo i na nedavnom Web Summitu s više od 2700 startupa. Europa, također, ima veliku prednost u obrazovanju i dostupnosti stručnog kadra, što je stavlja ispred Kine i SAD-a, no izazov ostaje brza primjena tog znanja u gospodarstvu. Infobip, kao dio tih napora, sudjeluje u nekoliko radnih skupina na razini Europske unije kroz koje nastojimo pridonijeti oblikovanju europske AI strategije.

Uvijek se postavlja pitanje tržišta rada u kontekstu umjetne inteligencije. Do sada su se neki strahovi vezani uz automatizaciju pokazali neopravdanima, a nove industrije stvaraju i nove poslove. Što će biti s AI-jem, prompt inženjeri su se spominjali, čini se da je to ipak posljedica početnog ‘hypea’?

Automatizacija, uključujući AI, mijenja poslove i otvara nove prilike. Primjer prompt inženjera bio je dio početnog “hypea” i ta je uloga privremeno postala vidljiva jer je tehnologija tek ušla u upotrebu te se zahtijevalo specijalizirano znanje za rad s modelima. U praksi će korištenje AI-ja postati vještina koju svatko primjenjuje u svom poslu, slično kao korištenje računala ili interneta, a oni koji ne usvoje ovu vještinu riskiraju zaostajanje u brzini, kvaliteti i produktivnosti. Pojavljuju se i konkretna nova zanimanja, poput podatkovnih inženjera, AI inženjera ili specijalista za integraciju modela, ali u svim granama svatko će postati “prompt inženjer” u kontekstu svog posla. AI neće zamijeniti ljude, već će ubrzati i unaprijediti njihov rad. Važno je pritom zadržati kreativnost i kvalitetu.

U kojem će se smjeru razvijati umjetna inteligencija, a što sada i što će sljedeće raditi Infobip?

Danas su u fokusu veliki jezični modeli, ali njihov razvoj ide prema tome da će imati sve više znanja i biti sve sposobniji. Jedan od ključnih trendova je specijalizacija. Umjesto jednog univerzalnog modela za sve, vidjet ćemo modele vrlo precizno trenirane za pojedine industrije i konkretne zadatke. Već sada se pojavljuju LLM-ovi trenirani za specifične domene: medicinu, radiologiju, novinarstvo, “product management”. U poslovnom kontekstu to znači i modele koji su dizajnirani za pojedine banke, maloprodajne lance, hotelske grupacije ili bilo koju drugu vertikalu. Uz velike modele vidimo i rast malih LLM-ova i nano LLM-ova, koji su optimizirani, brži i lakše se prilagođavaju specifičnim potrebama. Na globalnoj razini, paralelno se pojavljuju koncepti poput AGI-ja i ASI-ja (Augmented General Intelligence i Augmented Super Intelligence). Da bi se do toga došlo, morat će nastati posve nova generacija AI-a.

Za razliku od današnjih, koje treniramo mi ljudi, ti budući modeli bi trebali biti samoučeći. Dakle, sposobni da sami treniraju vlastite sposobnosti i nadograđuju znanje. U takvom okruženju Infobip će pomagati kompanijama da specijalizirane modele implementiraju, treniraju i uspješno integriraju u svoje procese. Naš budući cilj je jasan – postati kompanija u kojoj je razvoj AI-ja glavni prioritet. To uključuje izgradnju komunikacijskih rješenja koja se oslanjaju na te modele – od digitalnih asistenata do naprednih automatizacija korisničkog iskustva.