Mađarski MOL u subotu je potvrdio da je pokrenuo arbitražu protiv Hrvatske zbog mjera nametnutih tržištu plina 2022. i 2023. godine, a koje se odnose na obvezu Ine da domaći plin po nižim cijenama od tržišnih prodaje Hrvatskoj elektroprivredi (HEP). 

Sila u regiji

Plin, bioplin, nuklearna energija, obnovljivci, geotermali, vodik – takav ‘full house’ Hrvatska mora iskoristiti

“MOL potvrđuje da je pokrenuo arbitražu protiv Republike Hrvatske zbog  nadoknade štete proizašle iz mjera koje je Hrvatska nametnula tržištu plina 2022. i 2023. Te su mjere prisilile Inu da domaći plin prodaje za maleni dio poštene tržišne cijene HEP-u, koji je u potpunom državnom vlasništvu”, navodi se u kratkom priopćenju MOL-a, uz napomenu da neće davati bilo kakve dodatne informacije o tom slučaju. 

Time je MOL i službeno potvrdio informaciju koju je prenio dnevni list 24sata, koji piše kako je MOL novu arbitražu pokrenuo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu, kako vrijednost arbitraže još nije objavljena ali list neslužbeno saznaje kako se radi o “desecima milijuna eura”.

Iz priopćenja MOL-a proizlazi kako je nova arbitraža pokrenuta zbog odluke Vlade iz rujna 2022. godine po kojoj je Ina sav plin proizveden u Hrvatskoj morala prodavati HEP-u po reguliranoj cijeni. 

Vlada je to regulirala izmjenom Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (donijetoj sredinom rujna 2022. godine), koja je vrijedila do kraja rujna 2023. godine,  a poslije je produžena. Vlada je ujedno bila i regulirala cijenu po kojoj Ina domaći plin prodaje HEP-u i ona je najprije iznosila 41 euro za megavatsat (MWh), a poslije je ta regulirana cijena iznosila 47 eura po MWh.

Tadašnji ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović je nakon sjednice Vlade u rujnu 2022. objasnio da će Ina sav domaći plin prodavati HEP-u i to po tada najnižoj cijeni koju je odredila HERA, a to je cijena za građanstvo od 41 eura po MWh, dok je tadašnja cijena plina na  burzi 227 eura po MWh, kao i da će HEP sav taj plin dalje distribuirati građanstvu i institucijama.

Filipović je tada izvijestio i da ta mjera nije dogovorena s MOL-om, već je donesena sukladno zakonu, kao i da ne postoji način da MOL spriječi tu Vladinu odluku.

Kako danas prenosi list 24sata pozivajući se na izvore bliske MOL-u, MOL je u posljednjih godinu i pol više puta kontaktirao nadležne dužnosnike Vlade RH i pokazao spremnost za pronalaženje sporazumnog rješenja za obje strane. Ali tadašnji ministar gospodarstva Davor Filipović, nije imao sluha, stoga u MOL-u smatraju da nisu imali drugog izbora nego pokrenuti međunarodnu arbitražu, prenosi list. 

Inače, mađarski MOL u Ini ima 49,1 posto dionica, Republika Hrvatska 44,8 posto, a privatni i institucionalni investitori 6,1 posto dionica.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost