Prvi privatni projekt koji je dobio prolaz za Listu strateški važnih ulaganja proširenje je i rekonstrukcija zračne luke Mali Lošinj. Riječ je o najmanjem aerodromu od svih u Hrvatskoj i rijetkom smještenom na otoku. Prijedlog za njegovo uvrštenje Vladi je stigao od lokalne tvrtke Jadranka, koja je u većinskom vlasništvu ruskih investitora, a koja projekt vrijedan gotovo 30 milijuna eura priprema u suradnji s lokalnom zajednicom.

Jadranka, u čiju tvrtku Jadranka Hoteli je prije šest godina ušla i EBRD, prolazi ciklus ulaganja u obnovu i dizanje kategorije na razinu 4 i 5 zvjezdica u hotele. Dosad je uloženo 50 milijuna eura, a u tijeku su ulaganja u još dva hotela u visini 25 milijuna eura. Za dovršetak ambicioznih planova na raspolaganju je još 100 milijuna eura, a cilj je luksuznim i spa&health turizmom otoku osigurati cjelogodišnju sezonu. A aerodrom, premda nije sam po sebi brzo isplativa investicija, preduvjet je za takav turizam.

Postojeća pista lošinjskog aerodroma s 900 metara bi se trebala udvorstučiti, na 1800 metara. Od toga 200 tisuća kvadratnih metara zemljišta je državnom vlasništvu, pa je jedan od zahtjeva za realizaciju projekta i da država to zemljište ustupi Gradu, u čijem je vlasništvu inače oko 150  tisuća kvadrata zemljišta, dok će se značajan dio, oko 350 tisuća četvornih metara, dobiti izvlaštenjem od sadašnjih privatnih vlasnika. Privatni bi vlasnici bili obeštećeni na temelju sudske procjene vrijednosti zemljišta, dok bi zemlja prenesena na Grad bila unesena u temeljni kapital Aerodroma.

Inače, trenutno je lošinjski aerodrom u 39,49-postotnom vlasništvu Lošinjske Plovidbe, Jadranka drži 31 posto, a država 18,79 posto, Grad Mali Lošinj 2,82 posto, a Radnik d.d. 7,82 posto. 

Projekt aerodroma iz Jadranke apostrofiraju kao ključnu kariku u realizaciji velikih planova koje imaju za Lošinj, jer bi njime bio uklonjen ključni problem slabe dostupnosti i prometne povezanosti koja koči razvoj Lošinja kao ekskluzivne destinacije.  

Uz snažnu potporu države za realizaciju projekta Jadranka i lokalni partneri, prvenstveno Grad, računaju da bi projekt nove zračne luke mogao biti u funkciji već u sljedećoj sezoni.

Proširenjem bi se već u 2015. doseglo 1400 sletanja i uzletanja i 30.000 dolazaka i odlazaka, a procjene su da bi se do 2019. taj broj povećao 3.520 dolazaka i odlazaka zrakoplova, odnosno 112.000 iskrcaja i ukrcaja 2019. godine.

Rusi u naletu

Žele i vojni kompleks Kovčanje

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Aerodrom nije i jedini projekt kojeg je Jadranka kandidirala za stjecanje statusa strateški važnog ulaganja za državu. Ponudili su još i projekt ulaganja u izgradnju marine u sklopu gradske luke na otoku za minimalno 200 jahti i megajahti, uz mogućnost proširenja na 400 plovila na području bivšeg vojnog kompleksa Velopin. No, interes je u međuvremenu Jadranka iskazala za drugu lokaciju, trenutni MORH-ov kompleks Kovčanje.