Regionalna energetska scena ove godine našla se ponovno na raskrižju – između geopolitičke ovisnosti i prilike za istinsku neovisnost. Dok energetska kriza i klimatske promjene preoblikuju globalni poredak, pitanje opskrbe energijom više nije samo gospodarsko već, kao nikad do sad u novijoj povijesti, političko i egzistencijalno.
Brojne promjene
Tri najveće regionalne naftne kompanije, Ina, Petrol i Naftna industrija Srbije ostvarile su promjenjive rezultate u devet mjeseci ove godine, a to vrijedi i za MOL, najvećeg pojedinačnog vlasnika Ine. I dok se na Ininim rezultatima može iščitati stabilnost, Petrol je pogođen strogom regulacijom cijena goriva u Sloveniji, dok je poslovanje NIS-a tijekom cijele godine obilježeno prijetnjom američkih sankcija koje su se i obistinile početkom listopada.
Važno je reći i to da se energetska slika regije ubrzano mijenja. Naftna industrija Srbije trebala bi vrlo brzo dobiti novog većinskog vlasnika ili će je Srbija biti prisiljena nacionalizirati. Zasad se kao favorit ističe kompanija ADNOC iz ujedinjenih Arapskih Emirata. Iako je ADNOC vodeći kandidat za kupnju jedine srbijanske rafinerije, NIS još uvijek pregovara s drugim potencijalnim ponuđačima, uključujući mađarsku naftnu kompaniju MOL, izvijestio je Financial Times, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate s tim pitanjem. Uključenost ADNOC-a uglavnom je posljedica bliskih veza između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Srbije, a ne strateških ili poslovnih razloga, prema izvješću. Vrijednost posla nije jasna, ali NIS je u svom posljednjem podnesku iz 2024. prijavio imovinu od 4,7 milijardi dolara (četiri milijarde eura), od čega se otprilike 2,6 milijardi dolara može pripisati udjelu ruskih vlasnika.
Inino poslovanje stabilno
Osim toga, i Lukoilova imovina u regiji je pod američkim sankcijama te se i ovdje traži novi vlasnik. Interes za Lukoilovu imovnu već su pokazali globalni igrači poput Chevrona i Exxona, a naravno da se razgovori vode i s nekim od najvećih regionalnih igrača. Obje transakcije trebale bi najkasnije do polovine iduće godine sasvim promijeniti odnose snaga u regiji. Preuzme li doista neki od američkih divova Lukoilovu imovinu, sasvim je sigurno da će to biti tek prvi korak u pokušaju osvajanja većeg kolača na regionalnom energetskom tržištu.
Ina Grupa je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci poslovala sa 140,9 milijuna eura dobiti razdoblja bez jednokratnih stavki, što je 15 posto manje nego u istom razdoblju godinu dana ranije, vidljivo je iz financijskog izvješća te naftne kompanije objavljenog u četvrtak.
Neto prihod od prodaje Ine u tom je razdoblju dosegnuo 2,9 milijardi eura, što je za jedan posto više nego u istom lanjskom razdoblju. CCS EBITDA bez jednokratnih stavki iznosila je 368 milijuna eura, što je povećanje za sedam posto u odnosu na prvih devet mjeseci 2024. godine, ističe se u izvješću. Ukupna kapitalna ulaganja u prvih devet mjeseci dosegnula su 145 milijuna eura i manja su 33 posto u usporedbi s prvih devet mjeseci 2024. godine, u skladu s nižim ulaganjima u djelatnost Rafinerije i marketing. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka dosegnuo je 98 posto dovršenosti. Neto dug je iznosio 573 milijuna eura uz omjer duga i kapitala od 26 posto, navodi se između ostalog u izvješću.
“Unatoč stalnim izazovima pada cijena ugljikovodika i prirodnog pada proizvodnje, Ina je u prvih devet mjeseci 2025. godine ostvarila stabilne rezultate u svim djelatnostima”, ocijenila je Zsuzsanna Ortutay, predsjednica Uprave Ine.
U svom komentaru ostvarenih rezultata istaknula je da je rezultat djelatnosti Usluge kupcima i maloprodaja ostao snažan, potpomognut uspješnom turističkom sezonom, rastom ponude iz segmenta ne-goriva te kontinuiranim ulaganjima u modernizaciju mreže i u gastronomski koncept Fresh Corner, dok je u djelatnosti Rafinerija i marketinga porasla prodaja proizvoda.
“Rafinerija nafte Rijeka tijekom cijele je godine radila punim kapacitetom. Projekt njezine nadogradnje sada se približava dovršetku, ključnom koraku u modernizaciji našeg rafinerijskog sustava. Istovremeno su pokrenuti pripremni i istražni radovi na projektu izgradnje hidrauličke barijere ispod rafinerije, važnom ulaganju u dugoročnu zaštitu okoliša. U djelatnosti Istraživanja i proizvodnje nafte i plina nastavili smo s provedbom programa optimizacije proizvodnje te ostvarili uspjehe u jačanju domaćeg portfelja proizvodnje plina. Sa stabilizacijom situacije u Siriji, poduzeti su i prvi koraci prema mogućem nastavku poslovanja u toj zemlji, sudjelovanjem naše delegacije u službenom posjetu Sirijskoj Arapskoj Republici”, poručila je Ortutay.
MOL-ove rafinerije efikasnije
MOL Grupa objavila je financijske rezultate za treće tromjesečje 2025. godine. Tvrtka je ostvarila dobit prije oporezivanja od 503 milijuna dolara, zadržavši rezultat na razini prethodne godine.
Snažan rezultat rafinerijskog poslovanja i rast prodaje goriva pridonijeli su dobroj EBITDA izvedbi, pri čemu je djelatnost Usluge kupcima nastavila snažan rast, a djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina zadržala je stabilne rezultate. Djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina ostvarila je stabilne rezultate u uvjetima relativno stabilnog tržišta. Proizvodnja je u trećem tromjesečju iznosila prosječnih 92,3 tisuće boe dnevno, što je donja granica godišnjeg plana (92-94 mboepd), ponajviše zbog privremenih zastoja u Mađarskoj. Izgledi za kratkoročno poboljšanje su pozitivni – u listopadu je proizvodnja porasla na 98,4 mboepd. U međuvremenu, obnovljen je izvoz sirove nafte iz Kurdistana prema Turskoj, a dovršen je i projekt plinske ekspanzije “KM250” u postrojenju Khor Mor u Kurdistanu.
Djelatnost Rafinerija i marketinga zabilježila je poboljšanje rezultata zahvaljujući povoljnom rafinerijskom okruženju, prije svega zbog širenja rafinerijskih marži za gotovo šest dolara po barelu. Obrađene količine bile su sezonski niže zbog redovitog godišnjeg održavanja, dok su prodajne količine ostale na razini prošle godine. Petrokemijsko okruženje nije pokazalo oporavak pa rezultati tog segmenta i dalje ostaju ispod razine profitabilnosti. Nakon listopadskog požara u Rafineriji Dunav, jedinice koje nisu bile zahvaćene požarom uspješno su ponovno pokrenute, a procjena štete je u tijeku.
U Petrolu ljuti na državu
Djelatnost Usluge kupcima ostvarila je pozitivan rezultat i ostala na snažnoj putanji rasta. Rezultati su poduprti solidnom sezonom i snažnom prodajom goriva, uz povećanje marži zahvaljujući povoljnijem cjenovnom okruženju u Hrvatskoj i Rumunjskoj.
Petrol Grupa je u devet mjeseci ostvarila 4,5 milijardi eura prihoda od prodaje, što je, unatoč strožoj regulaciji cijena, ostalo na razini prošle godine. I EBITDA i operativna dobit bile su nešto veće nego u usporedivom razdoblju prošle godine, dok je neto dobit porasla za deset posto na 135,8 milijuna eura.
Prodaja goriva i derivata porasla je za četiri posto u odnosu na prethodnu godinu na 3,01 milijun tona, prodaja robe i usluga za pet posto, na 506 milijuna eura, a grupa je prodala i 15,5 teravatsati prirodnog plina, 8,9 teravatsati električne energije i 78,2 tisuće teravatsati toplinske energije. “Najsnažniji rast ostvaren je na tržištima jugoistočne Europe, gdje su cijene goriva niže nego u Sloveniji zbog drugačije trošarinske politike”, naglasili su u Petrolu.
Kako kažu, tranzitni kupci se time i dalje preusmjeravaju sa slovenskih prodajnih mjesta na prodajna mjesta u Hrvatskoj. Na slovenskom tržištu volumen prodaje goriva i derivata bio je nešto niži u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je uspješno nadoknađeno većom prodajom loživog ulja, zrakoplovnog goriva i bitumena.
Bruto dobit, uključujući zatvorene neto robne derivate, iznosila je 543,3 milijuna eura, što je dva posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. EBITDA je iznosila 244,8 milijuna eura, jedan posto više nego lani, a operativna dobit bila je pet posto veća, dosegnuvši 172,3 milijuna eura. Prema navodima tvrtke, na deset posto rasta neto dobiti utjecalo je pažljivo upravljanje troškovima i pozitivan rezultat u financijskom dijelu.
NIS pod pritiskom
Prilikom objave poslovnih rezultata, izvršni direktor Petrola Sašo Berger upozorio je da na poslovanje i dalje snažno utječu regulacija cijena goriva u Sloveniji i neizvjesni razvoj događaja na energetskim tržištima. “To ograničava naš razvojni i investicijski potencijal, koji je nužan za nastavak energetske tranzicije i digitalne transformacije”, dodao je.
Sredinom lipnja regulacija cijena goriva u Sloveniji proširena je i na prodajna mjesta uz autoceste i brze ceste, što je, kako naglašava tvrtka, dodatno opteretilo poslovanje u području prodaje naftnih derivata. Vladin prijedlog uredbe o određivanju cijena određenih naftnih derivata, koji je trenutačno u javnoj raspravi i predviđa veće marže na benzinskim postajama uz autoceste, po mišljenju Petrola, još uvijek ne osigurava ekonomsku opravdanost, zakonsku usklađenost i operativnu održivost regulatornog okvira.
Naftna industrija Srbije (NIIS) objavila je kvartalne rezultate za treći kvartal i prvih devet mjeseci, koji su pokazali prekid silaznog trenda poslovanja, ali razdoblje nije uključivalo početak primjene američkih sankcija. Osim što je tvrtka u razdoblju od srpnja do rujna poslovala u teškim uvjetima zbog neizvjesnosti uzrokovane mogućim početkom sankcija, trend cijene sirove nafte na globalnim tržištima, koja je u prvih devet mjeseci bila niža u prosjeku za oko 14 posto, nije išao u njezinu korist.
Zahvaljujući nižoj cijeni sirove nafte i padu prirodnog prometa, prihod prvih devet mjeseci pao je za četvrtinu, na 229,7 milijardi dinara, dok je u trećem kvartalu pad bio nešto blaži i iznosio je 21 posto.
Ključni pokazatelj profitabilnosti, EBITDA, smanjen je za sedam posto u kvartalu na 11 milijardi dinara, dok je u devet mjeseci pao za 39 posto na 21,1 milijardu dinara. U trećem tromjesečju neto dobit skočila je za 22 posto na 3,3 milijarde dinara, čime je efektivno neutraliziran minus iz prvih šest mjeseci, pa je gubitak u razdoblju od siječanj do rujna iznosio 0,3 milijarde dinara.
Podružnica Petrohemija nastavila je negativno utjecati na konačni rezultat, s obzirom na to da je u devet mjeseci pretrpjela gubitak od 7,4 milijarde dinara u usporedbi s 5,1 milijardom dinara prošle godine.
Operativni novčani tok (OCF) smanjio se za trećinu u prvih devet mjeseci i iznosio je 26,7 milijardi dinara, dok je slobodni novčani tok (FCF) iznosio 5,9 milijardi dinara. U trećem tromjesečju NIS je uspio zaustaviti pad udjela na tržištu motornih goriva, koji je ostao na 66 posto u usporedbi s 80 posto prošle godine. Udio na maloprodajnom tržištu ostao je nepromijenjen na 48 posto. U prvih devet mjeseci proizvodnja domaće nafte i plina smanjena je za dva posto na 838 tisuća uvjetnih tona, dok je prerada, zbog remonta Rafinerije prošle godine, porasla za pet posto na 2,7 milijuna tona. Pad prometa produbio se u trećem tromjesečju (pad od 14 posto), a u prvih devet mjeseci pao je za 10 posto na 2,4 milijuna tona. Pad prometa prvenstveno je posljedica odlaska kupaca zbog moguće primjene sankcija, a smanjenje prometa najizraženije je bilo u veleprodaji, koja je oslabjela za 24 posto. Kao što se i očekivalo, kapitalna ulaganja tvrtke u prvih devet mjeseci značajno su smanjena na 19 milijardi dinara, u odnosu na prošlogodišnjih 37,3 milijarde dinara, a najveći dio sredstava odnosio se na segment istraživanja i proizvodnje. Kada je riječ o dugu tvrtke, on je krajem rujna iznosio 540 milijuna eura, što predstavlja blagi pad od početka godine. Kao što je dobro poznato, primjena američkih sankcija protiv NIS-a započela je 9. listopada, a ovo izvještajno razdoblje nije uključivalo posljedice te odluke, koja će zasigurno teško utjecati na glavne operativne i financijske pokazatelje.
