Gotovo dvije trećine (63 %) društava vrlo je ili iznimno uvjereno da će biti spremna za izvještavanje prema novoj Europskoj Direktivi o korporativnom izvještavanju i održivosti (CSRD), kako iznosi PwC-ovo prvo „Globalno istraživanje o CSRD-u” za 2024. godinu, koje je objavljeno danas.

Globalno istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 500 rukovoditelja i poslovnih stručnjaka, uključujući voditelje zadužene za financije, pitanja održivosti i upravljanje rizicima, ukazalo je na to da Europska direktiva, koja će utjecati na oko 50.000 društava, ima globalni utjecaj.

Više od tri četvrtine (79 %) društava sa sjedištem izvan EU-a i 74 % sa sjedištem unutar EU-a smatra da će CSRD potaknuti vodstva društava da pri donošenju odluka veći prioritet daju pitanju održivosti. U pogledu ispitanika iz društava sa sjedištem u 38 zemalja i teritorija, 75 % već planira sastavljati izvještaje na konsolidiranoj grupnoj osnovi, uključujući poslovne aktivnosti izvan EU-a. 

Iako rezultati istraživanja ukazuju na povjerenje u pogledu izvještavanja o održivosti, ispitanici navode prepreke u implementaciji od kojih najveću predstavlja dostupnost i kvaliteta podataka (59 %).

Samo jedna petina društava koja trebaju podnijeti izvještaje u financijskoj godini 2025. potvrdila je da su za njihove objave podaci dostupni i potpuni. Osim toga, manje od 60 % svih ispitanika uključilo je svoje tehnološke odjele, iako većina ispitanika to namjerava učiniti te većina društava ne koristi specijalizirane alate ili tehnologiju. Proračunske tablice najčešće su korišteni alat (74 %), u usporedbi s 26 % koji koriste centraliziranu pohranu podataka o održivosti (npr. podatkovno jezero) i 20 % koji koriste umjetnu inteligenciju, iako više njih planira koristiti te alate u budućnosti.

Nadja Picard, Globalna voditeljica usluga izvještavanja, PwC Njemačka, izjavila je sljedeće:

„Kako se približava rok za usklađivanje s CSRD-om, ohrabruje činjenica da su društva uglavnom uvjerena da će biti spremna za izvještavanje. Međutim, još uvijek ima mjesta za napredak jer se većina društava suočava sa složenim izazovima, posebno u vezi s količinom i kvalitetom potrebnih podataka, ne samo unutar vlastitog poslovanja, već i uzduž cjelokupnog lanca vrijednosti. Budući da CSRD zapravo zahtijeva da izvještavanje o održivosti bude jednako financijskom izvještavanju, rukovoditelji potvrđuju da informacije o održivosti moraju biti dostupne, točne i spremne za reviziju: ne samo jednokratno, već svake godine. Globalni utjecaj CSRD-a naglašava nužnost uspostave globalne osnove za standarde izvještavanja kako bi se smanjila složenost i poboljšala usporedivost.”

Slaven Kartelo, član uprave i voditelj ESG usluga, PwC Hrvatska, dodao je:

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

„Direktiva nije samo velika nova obveza izvještavanja, već i prilika za rukovoditelje da dublje razumiju kako će održivost predstavljati izazov poslovnim modelima današnjice i stvoriti prilike za rast i preoblikovanje. Istovremeno, društva kažu kako se suočavaju s višestrukim preprekama u implementaciji, uključujući dostupnost podataka, kapacitet zaposlenika i potrebu za ulaganjima u nove tehnologije. Proaktivnim rješavanjem ovih prepreka, organizacije mogu iskoristiti priliku ne samo za ispunjavanje obveza izvještavanja, već i za poticanje održivog rasta i stvaranje pozitivnog utjecaja na društvo i okoliš.”

Osim podataka i dalje postoje prepreke u implementaciji

Unatoč visokim razinama povjerenja, posebno za društva koja imaju obvezu izvještavanja u financijskoj godini 2025. (72 %), manje od polovice tih društava dovršilo je ključne aktivnosti, uključujući potvrdu opcija izvještavanja (39 %), procjenu dvostruke značajnosti (38 %) i provjeru dostupnosti podataka (20 %). Unatoč tome, vjerojatnije je da će društva koja su aktivnosti dovršila u ranoj fazi biti sigurnija da će ispuniti zahtjeve za izvještavanje.

Dok ispitanici imaju povjerenje u teme koje su općenito uključene u postojeće objave, kao što su radna snaga (75 %), poslovno ponašanje (75 %) i klimatske promjene (60 %), daleko su manje uvjereni u svoju sposobnost ispunjavanja zahtjeva za izvještavanje  o manje poznatim temama kao što su bioraznolikost (35 %), onečišćenje (43 %) i radnici u okviru lanca vrijednosti (44 %).

Održivost postaje sve veći prioritet za vodstvo u organizacijama

Istraživanje pokazuje da 76 % ispitanika smatra da je CSRD potaknuo ili će potaknuti vodstvo pojedinog društva da razmotri pitanje održivosti pri donošenju odluka. To uključuje 59 % onih koji smatraju da se održivosti već pridaje više pažnje zbog CSRD-a i 17 % onih koji očekuju da će se to dogoditi u budućnosti.

Društva očekuju da će iz CSRD-a proizaći širok raspon poslovnih prednosti. Naime, više od polovice (51 %) očekuje da će koristi u velikoj ili vrlo velikoj mjeri uključivati pozitivan utjecaj na okoliš, 49 % očekuje bolju suradnju s dionicima, a 48 % značajnije smanjenje rizika. 

Gotovo jedna trećina smatra da CSRD u velikoj mjeri koristi rastu prihoda (28 %) ili uštedi troškova (26 %). Očekivanja financijskih koristi veća su za društva čiji je rok za izvještavanje bliži, pri čemu 38 % društava koja bi trebala podnijeti izvještaj u fiskalnoj godini 2025. očekuje da će u velikoj mjeri imati koristi kroz rast prihoda, a 34 % kroz uštedu troškova.

Will Jackson-Moore, Globalni voditelj za usluge povezane s održivosti, PwC UK, izjavio je sljedeće:

„Naše istraživanje pokazuje da vodeća društva pri donošenju odluka sve veću pažnju pridaju pitanju održivosti. Implementacijom CSRD-a društva očekuju snažan pozitivan utjecaj na okoliš, značajnije smanjenje rizika i poboljšanu suradnju s dionicima. Također društva koja su naprednija u primjeni CSRD-a očekuju veće ukupne koristi od njegove implementacije. Konkretno, društva čiji je rok za podnošenje izvještaja bliži očekuju puno veće financijske koristi poput pristupa kapitalu, rasta prihoda i uštede troškova od društava koja izvještaja podnose u kasnijim godinama.”