Europske kompanije manje su pesimistične nego početkom ljeta, ali poboljšanje raspoloženja još ne znači snažniji investicijski zamah. Novi rast cijena energije povećava troškove poslovanja, banke pooštravaju uvjete kreditiranja, a visoki javni dug i proračunski manjkovi sužavaju prostor državama za potporu gospodarstvu. Europa tako istodobno bilježi bolje poslovne ocjene u odnosu na lipanj i znakove slabljenja gospodarskog raspoloženja u posljednjim mjesecima.

Prema istraživanju BusinessEuropea objavljenom u studenome, udio negativnih ocjena poslovnog raspoloženja u industriji smanjen je sa 62 posto u lipnju na 33 posto, a u uslugama s 50 na 30 posto. Poboljšala su se i investicijska očekivanja, osobito u industriji, premda su prognoze rasta ulaganja za ovu godinu snižene. Gotovo polovica članova vrlo je zabrinuta zbog inflacije, u usporedbi s 40 posto u lipnju, navodi Reuters.

Bolje nego u lipnju, slabije nego u rujnu

Oprez nameću posljednje ankete Europske komisije. Njezin pokazatelj gospodarskog raspoloženja u listopadu je pao drugi mjesec zaredom, za 0,6 bodova, na 96,9 u EU-u i europodručju. Očekivanja zapošljavanja pritom su se poboljšala, ali je povjerenje potrošača dodatno oslabilo i ostalo ispod dugoročnog prosjeka.

Ti rezultati ne poništavaju nalaze BusinessEuropea: istraživanja obuhvaćaju različite ispitanike i razdoblja usporedbe. No upozoravaju da se manje pesimistične ocjene nego u lipnju ne mogu poistovjetiti s kontinuiranim oporavkom. Za kompanije koje odlučuju o novim pogonima, opremi ili zapošljavanju presudno je mogu li računati na stabilniju potražnju i predvidljivije troškove.

Upravo je rast cijena energije ponovno povećao neizvjesnost. Prema prvoj procjeni Eurostata, inflacija u europodručju u listopadu je dosegnula četiri posto, nakon 3,8 posto u rujnu. Energija je poskupjela 20,8 posto na godišnjoj razini, dok je temeljna inflacija, bez energije, hrane, alkohola i duhana, iznosila 2,5 posto. Razlika pokazuje koliko ukupnu stopu podiže energetski udar, koji kompanijama povećava troškove, a kućanstvima smanjuje prostor za ostalu potrošnju.

Ulaganja pod pritiskom kamata

Dodatnu prepreku pokazuje listopadska anketa Europske središnje banke. Banke su u trećem tromjesečju dodatno pooštrile standarde kreditiranja poduzeća, i to više nego što su prethodno očekivale. Glavni razlozi bili su procjena povećanih rizika i manja spremnost banaka da ga preuzmu, uz geopolitičku i energetsku neizvjesnost.

obiteljski automobil

Što čini dobar obiteljski SUV? Renault Austral ima pet jakih argumenata

Digitalna stvarnost

Vaša kompanija možda ima sve potrebne tehnologije. Pa zašto onda još posluje po starom?

Istodobno je potražnja kompanija za kreditima pala, suprotno očekivanom povećanju. Najviše ju je pritiskala razina kamata, a pridonijela je i slabija potražnja malih i srednjih poduzeća za financiranjem investicija. To pokazuje da ulaganja ograničava i oprez samih poduzetnika, uz strože bankovne kriterije.

Ni države nemaju neograničen prostor za ublažavanje tih pritisaka. Europska komisija u proljetnim je prognozama upozorila da slabiji rast, veći kamatni rashodi, energetske potpore i obrambena potrošnja opterećuju javne financije. Tada je očekivala povećanje manjka EU-a s 3,1 posto BDP-a u 2025. na 3,6 posto u 2027. godini.

Jesenske prognoze Komisije, najavljene za 17. studenoga, dat će novu procjenu tog odnosa rasta, inflacije i proračunskih pritisaka. Do tada, bolje raspoloženje dijela poslovne zajednice ostaje ohrabrujući signal, ali oporavak će trebati potvrditi ulaganjima, narudžbama i dostupnijim financiranjem.