Sedamnaesto izdanje Allianzova Izvješća o globalnom bogatstvu, u kojem se detaljno analizira stanje imovine i dugova kućanstava u gotovo 60 zemalja, pokazuje da je globalno bogatstvo kućanstava 2025. dosegnulo novu rekordnu razinu, dok dobitci na tržištu i uspon umjetne inteligencije čine vlasništvo nad imovinom sve važnijim čimbenikom pri određivanju tko će imati koristi od budućeg stvaranja bogatstva.

Rast pokreću tržišta, ne štednja

Globalna financijska imovina porasla je 2025. godine za 8,6 % i dosegnula rekordnih 268,4 bilijuna eura, unatoč izazovnim geopolitičkim i gospodarskim uvjetima. Tržišta su zaslužna za najveći rast u 2025. godini jer je rast cijena imovine bio odgovoran za otprilike četiri od svakih pet eura novog bogatstva kućanstava. Nova štednja pala je za 5,4 %, na 4,1 bilijun eura.

„Globalno bogatstvo ponovno je 2025. dosegnulo rekordnu razinu, no to otkriva tek polovicu priče”, izjavio je Ludovic Subran, glavni ekonomist i investicijski direktor u Allianzu. „Od 2019. nominalna financijska imovina porasla je za 50 %, no u stvarnim iznosima, nakon prilagodbe za inflaciju, porasla je za samo 23 %. Situacija je gora u zapadnoj Europi, gdje su financijska sredstva u stvarnom iznosu porasla za 0,5 % u odnosu na 2019. U Sjevernoj Americi iznosi 21 %, a 70 % u Kini.”

Portfelji određuju uspjeh

Sastav portfelja sve više određuje tko ostvaruje dobitke od stvaranja bogatstva. Vrijednost vrijednosnih papira porasla je u 2025. za 12,4 %, više nego dvostruko brže od depozita (5,7 %) ili osiguranja i mirovina (5,0 %), čime je njihov udio u globalnoj financijskoj imovini dosegnuo rekordnih 46,9 %. Sjevernoamerička kućanstva, kojima je 60,7 % portfelja uloženo u vrijednosne papire, osobito su snažno profitirala od rasta tržišta. Ta je regija ostvarila 51,4 % globalnog porasta financijske imovine. Proteklo desetljeće porast vrijednosti imovine činio je 71 % rasta sjevernoameričke financijske imovine, u usporedbi sa samo 36 % u zapadnoj Europi, što pokazuje važnost ulaganja ušteđevine umjesto čuvanja na računima s niskim prinosima.

2026. – 2027: Umjetna inteligencija kao presudan čimbenik u uvjetima usporavanja rasta BDPa

Procjenjujemo da bi globalna financijska imovina 2026. mogla porasti za solidnih 9 %, no srednjoročne okolnosti postaju sve zahtjevnije jer sporiji rast, postojana inflacija, fragmentacija i visoki javni dug negativno utječu na prinose. U budućnosti će umjetna inteligencija stoga biti presudna: jača produktivnost i zarada mogle bi podržati prinose od imovine, ali sve većim oslanjanjem na tržišta koja pokreće umjetna inteligencija za stvaranje bogatstva kućanstava također se izlaže riziku. Budući da je indeks S&P 500 od kraja 2022. porastao za oko 95 %, znatan dio nedavnog porasta bogatstva uzrokovan je visokim tržišnim vrednovanjima i očekivanjima vezanim uz umjetnu inteligenciju. Utvrdili smo da bi korekcija indeksa S&P 500 od 25 % u godini šoka izbrisala oko 27 bilijuna američkih dolara bogatstva američkih kućanstava, iznos jednak gotovo 14 % njihove ukupne neto vrijednosti, te bi smanjila povjerenje i potrošnju i gurnula američko gospodarstvo u recesiju.

Sigurnost poslovanja

Znate li koliko bi vaša tvrtka izdržala bez ključnih sustava i koliko bi je stajao prekid?

promo

Zašto kod većih obitelji broj sjedala postaje pitanje funkcionalnosti, a ne samo prostora

No, priča o bogatstvu koje stvara umjetna inteligencija ne svodi se samo na to koliko se bogatstva stvara, već i na to tko ima korist.

„Umjetna inteligencija mogla bi postati sljedeći veliki pokretač stvaranja bogatstva, ali ključno je pitanje tko će u tome sudjelovati”, rekla je Katharina Utermöhl, direktorica tematskih istraživanja i politike u Allianz Researchu. „Kako umjetna inteligencija potencijalno preusmjerava više stvaranja vrijednosti prema kapitalu, šire sudjelovanje u povratu kapitala i politike koje pomažu radnicima da se prilagode bit će ključne za širu raspodjelu dividende bogatstva koje stvara umjetna inteligencija.“

Hrvatska: Snažan rast stvarnog bogatstva

Financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je 2025. za 9,2 %, na 118,8 milijardi eura, što predstavlja usporavanje u odnosu na rast od 12,7 % zabilježen 2024. Ta je stopa ispod prosjeka za istočnu Europu od 11,2 %, ali blago iznad svjetskog prosjeka od 8,6 %.

Osiguranje i mirovine rasli su najbrže, po stopi od 12,0 %, ispred vrijednosnih papira (9,9 %, što je znatan pad s 23,5 % u 2024.) i depozita (7,8 %). Vrijednosni papiri u hrvatskim portfeljima imali su udio od 28,9 %, što je ispod prosjeka za istočnu Europu od 35,9 % i svjetske vrijednosti od 46,9 %. S druge strane, imovina osiguravajućih društava i mirovinskih fondova činila je 26,3 % portfelja, što je najveći udio među zemljama EU-a u istočnoj Europi i vrijednost neznatno iznad svjetskog prosjeka od 24,8 %.

Iznos nove štednje uglavnom je bio stabilan, uz pad od 0,9 % na 7,9 milijardi eura. To je i dalje bila druga najviša zabilježena razina, tek neznatno ispod vrhunca iz 2024. Depoziti su činili najveći udio nove štednje s 47,2 %, a slijede osiguranje i mirovine s 27,8 % te vrijednosni papiri s 23,7 %.

Nakon prilagodbe za inflaciju, financijska imovina hrvatskih kućanstava u 2025. realno je porasla za 4,6%. Iako je to manje nego 2024., kada je realni rast iznosio 8,3%, Hrvatska i dalje bilježi viši rast od prosjeka istočne Europe, koji iznosi 2,5%. Od 2019. godine stvarna financijska imovina kumulativno je porasla za 29,8 %, što je treći najveći rast među zemljama EUa u istočnoj Europi, iza Litve i Slovenije, te iznad regionalnog prosjeka od 24,5 %.

Obveze kućanstava porasle su za 12,4 % na 31,4 milijarde eura i rastu brže od imovine. Kao rezultat toga, neto financijska imovina porasla je umjerenijih 8,0 %, na 87,4 milijarde eura, dok se omjer obveza i imovine lagano povećao s 25,7 % na 26,4 %. S neto financijskom imovinom od 22 710 eura po stanovniku, Hrvatska je 2025. zauzela 30. mjesto među obuhvaćenim zemljama, popevši se za jedno mjesto u odnosu na prethodnu godinu.

“Rezultati za Hrvatsku pokazuju nastavak rasta financijske imovine kućanstava, ali i podsjećaju da za dugoročnu financijsku sigurnost nije važna samo visina štednje, već i način na koji njome upravljamo. U okruženju inflacije i promjenjivih tržišnih uvjeta još je važnije razumjeti različite mogućnosti štednje, ulaganja i zaštite od rizika te donositi odluke u skladu s vlastitim financijskim ciljevima. Zato u Allianz Hrvatska kontinuirano ulažemo u financijsku pismenost i podržavamo edukativne inicijative koje građanima, a posebno mladima, pomažu u donošenju informiranih i odgovornih financijskih odluka”, izjavila je CFO Allianz Hrvatska, Victoria Petsch.

Financijska edukacija dio je i Allianzova programa MoveNow. U sklopu MoveNow parasportskih kampova za djecu s teškoćama u razvoju i njihove obitelji, Allianzovi volonteri provode interaktivne radionice financijske pismenosti kroz koje sudionici stječu praktična znanja o novcu, štednji i rizicima. Allianz financijsku edukaciju dodatno podupire kroz globalnu inicijativu Allianz School for Life, besplatnu digitalnu platformu s edukativnim sadržajima o upravljanju osobnim financijama, ulaganju i rizicima.

Neto financijska imovina po stanovniku u 2025.

Allianzovu interaktivnu Globalnu kartu globalnog bogatstva možete pronaći na našoj mrežnoj stranici.

Istraživanje možete pronaći ovdje na našoj početnoj stranici.