A1 Hrvatska prvi je kvartal završio sa 101,2 milijuna eura ukupnih prihoda ili 0,9 posto manje nego u istom razdoblju 2019., dok je operativna dobit (EBITDA) zbog manjih troškova porasla  5,1 posto, na 33,3 milijuna eura, ističu iz A1, ocjenjujući da su poslovni rezultati uvelike oblikovani pritiskom pandemije.

Poslovni rezultati A1 Hrvatska objavljeni su u sklopu rezultata matične Telekom Austria Grupe, pri čemu iz te tvrtke za Hinu napominju da su u 2020. ušli sa stabilnim poslovanjem, no globalna pandemija covid-a 19 i uvedene izvanredne mjere utjecale su na telekomunikacijsko tržište i maloprodaju. Stoga su, kako kažu, zabilježili niže stope rasta prihoda, uz povećanje rizičnih odnosno nenaplativih potraživanja.

Tako su im u prvom kvartalu pali prihodi od prodaje uređaja, dok su prihodi od usluga nastavili rasti, a zbog investicije u radiofrekvencijski spektar s početka 2019., ove su godine u odnosu na isto razdoblje lani smanjili ulaganja za 42,9 posto, na 14,1 milijun eura.

Po segmentima poslovanja, u fiksnom dijelu broj korisnika smanjen je za dva posto, uz istodobni porast prosječnog prihoda po priključku (ARPL) za 4 posto, na 31,6 eura, dok je u mobilnom dijelu ukupan broj korisnika porastao 4,3 posto, uz stabilan prosječan prihod po korisniku (ARPU) od 10,1 eura.

Naglašavajući da su utjecaji pandemije uzrokovani zastojem u poslovanju tijekom ožujka imali znatan utjecaj na poslovne pokazatelje prvog kvartala 2020., predsjednik Uprave A1 Hrvatska Jiří Dvorjančansky ocjenjuje i da će dugoročne posljedice utjecati na razvojne i investicijske kapacitete.

Podsjeća i da se A1 u takvim izvanrednim okolnostima uključio u pomoć korisnicima i zajednici, donirajući medicinsku opremu KB Dubrava u iznosu od 1,5 milijuna kuna i osiguravajući kapacitete mreža za neometani rad od kuće i nastave na daljinu, pa i nakon potresa u Zagrebu s omogućenim spajanjima na nove lokacije.

Usporavanje poslovanja i naplate te manji roaming

“Pritisak pandemije se osjeća i u ICT sektoru, a pred nama je jednako neizvjesno i teško razdoblje, kao i pred ukupnim gospodarstvom. Kao dugoročna negativna posljedica moguće je i znatno smanjenje prihoda od roaminga, zbog očekivanog dolaska manjeg broj turista u Hrvatsku, ali i usporavanje poslovanja, naplate potraživanja i ugovaranja usluga”, naglašava Dvorjančansky.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poručuje i da će A1 Hrvatska i dalje osiguravati pouzdanost i stabilnost mreže, a raduje ih i što su nakon više od mjesec dana slijedom popuštanja mjera protiv epidemije koronavirusa od početka ovog tjedna ponovo otvoreni i njihovi prodajni centri, u kojima, kao i cijeloj kompaniji primjenjuju posebne mjere zaštite i dezinfekcije.

Posebnu brigu, kako kaže, vode o zaposlenicima, čiji broj usijed ove krize nisu smanjivali niti materijalnih prava.

“Pojedine kategorije zaposlenika koji nemaju mogućnost rada od kuće i za koje postoji veći rizik zaraze koronavirusom – stariji od 60 godina, trudnice i zaposlenici s kroničnim bolestima – oslobođeni su od rada uz stopostotnu naknadu plaće do daljnjega. Roditeljima s vrtičkom i školskom djecom omogućili smo pak veću fleksibilnost u radu, a nakon potresa zaposlenicima koji su imali velika oštećenja u stanovima i kućama odmah je pronađen alternativni smještaj i plaćena stanarina za idućih šest mjeseci”, otkriva Dvorjančansky.

Promjena prometnog modela

Ocjenjujući da je ova krizna situacija potvrdila nacionalni značaj telekomunikacijske infrastrukture, iznosi i da je zbog toga zadnjih mjesec i pol dana i fiksnoj i mobilnoj mreži A1 zabilježen znatno veći promet, i glasovni i internetski, primjećuju, kako kaže, i promjenu tzv. prometnog modela.

Do sada je naime najveći promet bio u večernjim satima i vikendom, a sada su korisnici na internetu tijekom cijelog dana, što se poklapa s radom od doma i online nastavom. Ujutro je sada pojačano korištenje podatkovnog prometa za video i audio konferencije, aplikacije koje se koriste za edukaciju i interakciju timova, a u večernjim satima se internet pojačano koristi za zabavu, streaming servise i gaming.