Unatoč rastućim rizicima, neizvjesnostima i velikim negativnim šokovima na strani ponude u posljednje dvije godine, tržišta dionica i ukupno globalno gospodarstvo dobro su izdržali pritiske. Nakon šoka koji su izazvale carine američkog predsjednika Donalda Trumpa na “Dan oslobođenja” (2. travnja) 2025., uslijedio je rat s Iranom, koji je izazvao najveći energetski šok od naftnih kriza 1970-ih. Ipak, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, globalni rast bio je 2025. jednako visok kao i 2024. godine (3,5 posto), dok je globalna inflacija 2025. bila niža nego 2024. I dok se očekuje da će globalni rast ove godine usporiti na tri posto, za 2027. predviđa se njegov oporavak na 3,4 posto, pri čemu bi se inflacija 2027. trebala vratiti prema razini iz 2025., nakon rasta u 2026. Što objašnjava prividnu otpornost globalnog gospodarstva i koji su najveći negativni rizici za relativno povoljne izglede za 2027.?

Tržišna disciplina

Četiri velika čimbenika spriječila su pad gospodarstva. Kao prvo, tržišna disciplina prisilila je Trumpovu administraciju da odustane od svojih stagflacijskijih politika. Prosječne američke carinske stope skočile su s 2,1 posto u siječnju 2025. na 21,5 posto 2. travnja 2025., no to je izazvalo reakciju tržišta koja je prisilila Trumpa da ustukne i pregovara o smanjenju carina. Prosječna carinska stopa sada iznosi 9,6 posto. Slično tome, Trumpova odluka da zarati s Iranom izazvala je šok cijena nafte, rast prinosa na obveznice i korekciju na tržištu dionica, zbog čega je pristao pregovarati o krhkom primirju koje je djelomično poništilo dio štete.

Drugo, šokove od carina i cijena nafte ublažile su prilagodbe trgovinskih obrazaca, globalnih opskrbnih lanaca i drugih proizvodnih čimbenika. Budući da danas postoji mnogo novih proizvođača i izvora energije, svijet je manje ovisan o nafti nego u prošlosti. Smanjivanje strateških zaliha nafte, osobito u Kini, te određeno smanjenje potražnje znatno su ublažili učinak šoka.

Treće, i odgovori ekonomske politike pomogli su apsorbirati dio posljedica. U mnogim razvijenim gospodarstvima 2025. došlo je do fiskalnog i monetarnog popuštanja, kada se činilo da je rast ugrožen, a potom ove godine do monetarnog zaoštravanja kako bi se inflacijska očekivanja zadržala pod kontrolom.

Četvrto, i najvažnije, svijet se nalazi usred golemog, pozitivnog dugoročnog šoka agregatne ponude zahvaljujući investicijskom bumu povezanom s umjetnom inteligencijom. SAD i Kina jasni su predvodnici, no od tog investicijskog ciklusa kapitalnih izdataka koristi imaju i brojne druge zemlje Azije i Europe, a on sve više uključuje i veća izdvajanja za obranu.

Ipak, treba uzeti u obzir i rizike. Kao prvo, geopolitičke su napetosti velike, plovidba kroz Hormuški tjesnac ograničena je i neizvjesna, a nedavni napadi Hutija na ključne pomorske pravce te na saudijski naftovod mogli bi dodatno ograničiti opskrbu naftom i plinom. Cijene nafte opet su preskočile 100 dolara po barelu, a što dulje cijene energije ostanu povišene, veći će biti stagflacijski pritisak.

Politička disfunkcionalnost

Nadalje, nedavno produljenje kinesko-američkog primirja možda neće potrajati ako Kina – i njezini de facto saveznici Rusija, Iran i Sjeverna Koreja – osjete dodatno samopouzdanje zbog pogrešnih američkih geostrateških poteza. Napetosti oko Tajvana mogle bi porasti nakon tamošnjih izbora 2028., dok se rat između Rusije i Ukrajine već širi na šire područje – Ukrajina izvodi napade duboko unutar Rusije, a Rusija provodi hibridno ratovanje protiv Europe. S obzirom na ukrajinske napade na ruska energetska postrojenja, neuspjeh oko prekida vatre dodatno će povećati pritisak na rast cijena ugljikovodika.

Istodobno, liberalne demokracije sve češće pokazuju znakove političke disfunkcionalnosti, a predstojeći izbori u SAD-u, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj mogli bi dovesti do populističkih ekonomskih politika koje bi naštetile rastu i povećale fiskalne rizike. Veliki fiskalni deficiti i omjeri javnog duga prema BDP-u u mnogim razvijenim ekonomijama i nekim gospodarstvima u nastajanju podižu prinose na državne obveznice, prijeteći istiskivanjem proizvodnje privatnog sektora, kapitalnih ulaganja i potrošnje te povećavajući rizik kreditnih kriza.

najslabije točke

Nije problem samo hakerski napad: Struja, vrućina i voda mogu zaustaviti cijelo poslovanje

Kupujete online?

Dosta vam je upisivanja broja kartice? Stiže jednostavniji način plaćanja

AI bum još je jedan izvor rizika – i pokazuje znakove pretjeranosti. Ako se pokaže da je riječ o balonu koji će prije ili poslije morati puknuti ili se ispuhati, posljedice bi mogle donijeti negativne učinke na bogatstvo – nižu potrošnju, probleme s kreditima i gubitak investicijskog i potrošačkog optimizma.

Na razini ekonomske politike, stagflacijski šokovi koji smanjuju rast i istodobno povećavaju inflaciju stvaraju dilemu središnjim bankama koje imaju dvostruki mandat održavanja stabilnosti cijena i pune zaposlenosti. Ako zaključe da su za borbu protiv inflacije opravdana dodatna povećanja kamatnih stopa, to bi moglo oslabjeti rast i otvoriti pitanja financijske stabilnosti, s obzirom na visoke razine privatnog i javnog duga te rizik monetizacije duga (“štampanja novca”).

U osnovnom scenariju, negativni rizici ostaju ograničeni, globalni rast poboljšava se 2027., a inflacija pada kako tehnološke inovacije koje povećavaju produktivnost daju snažan vjetar u leđa globalnoj ekonomiji. U tom će slučaju visoki prinosi na obveznice više biti posljedica AI buma nego zabrinutosti zbog inflacije ili fiskalnih deficita i duga. Štoviše, popuštanje geopolitičkih napetosti svakako je moguće i snizilo bi cijene energije, stvarajući uvjete za nastavak pozitivnih, čak i dvoznamenkastih prinosa na dionice kakve smo vidjeli posljednjih godina.

No, materijaliziraju li se veliki rizici, cijene energije i sirovina mogle bi ostati visoke ili dodatno porasti, a trgovina i opskrbni lanci mogli biti još ozbiljnije poremećeni. To bi znatno povećalo rizik za ozbiljnu tržišnu korekciju uz više prinose na obveznice i niže cijene dionica.

Pozitivniji scenarij i dalje je vjerojatniji. Tehnološki vjetar u leđa ostaje snažan, tržišna disciplina i dalje će obuzdavati najgore politike, a čini se da su i SAD i Kina predani deeskalaciji međusobnog rivalstva. S obzirom na razmjere potencijalnih rizika, treba se nadati da će se sadašnja otpornost nastaviti. Mnogo će ovisiti o tome hoće li politički lideri izbjegavati ekstreme i neće li iz tračnica izbaciti jednu od najvažnijih tehnoloških inovacija u povijesti čovječanstva.