Današnji gospodarski rast uvelike ovisi o ulaganjima u umjetnu inteligenciju (AI) i fiskalnoj potrošnji. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da bi umjetna inteligencija mogla dodati do pola postotnog boda godišnjem globalnom rastu u sljedećem desetljeću, podižući prosječnu stopu s tri na 3,5 posto.

Samo u Sjedinjenim Državama predviđa se da će velike tehnološke tvrtke u 2026. godini potrošiti 650 milijardi dolara na infrastrukturu umjetne inteligencije, od izgradnje podatkovnih centara do kupnje opreme. Prema podacima banke JPMorgan, ulaganja povezana s umjetnom inteligencijom činila su otprilike petinu realnog rasta američkog BDP-a u proteklih godinu dana, pridonijevši mu s 0,5 postotnih bodova.

Borba za kapital

Međutim, pojavljuju se znakovi da je na pomolu usporavanje gospodarstva potaknuto upravo umjetnom inteligencijom. Uzmimo u obzir nedavni rast kamatnih stopa, koji je barem djelomično potaknut promjenama u tokovima kapitala. Kapitalni rashodi za umjetnu inteligenciju, koje su tvrtke nekoć financirale iz vlastitih internih resursa, sve se više financiraju izdavanjem duga i dionica. Google, koji je povijesno bio poznat po velikom otkupu vlastitih dionica i golemim novčanim pričuvama, sada poseže za financijskim tržištima.

Taj skok zaduživanja radi ulaganja u umjetnu inteligenciju događa se u trenutku kada se vlade bore sa sve većim dugovima i dugotrajnim fiskalnim deficitima, uz sve veće potrebe za potrošnjom na infrastrukturu i obranu. Posljedica toga je sve oštrija borba za kapital, što podiže prinose na obveznice i prijeti guranjem globalnog gospodarstva u recesiju. Prinosi na desetogodišnje i tridesetogodišnje američke državne obveznice približavaju se razinama koje nisu zabilježene još od 2002. godine. Na globalnoj razini, otprilike 84 posto vrijednosnih papira s fiksnim prinosom sada donosi prinos veći od tri posto, u usporedbi sa samo 12 posto takvih vrijednosnih papira u siječnju 2022. godine.

Pritom pritisak nije ograničen samo na tržišta obveznica. Nekoliko inicijalnih javnih ponuda (IPO) povezanih s umjetnom inteligencijom odgođeno je ove godine, uključujući one tvrtki SB Energy, Oura i OpenAI. SoftBank nedavno je izdao sedmogodišnje obveznice uz kamatu od 9,75 posto, dok je Meta izdala dug uz 7,5 posto, što upućuje na to da investitori traže prinose visoke poput onih na dionice za financiranje projekata umjetne inteligencije.

Usporavanje potaknuto umjetnom inteligencijom teško bi pogodilo tržište dionica. Snažni prinosi glavnih burzovnih indeksa već sada maskiraju duboko podijeljeno tržište na kojem dionice tvrtki izvan sektora umjetne inteligencije bilježe loše rezultate, dok tvrtke u sektoru umjetne inteligencije ostvaruju gotovo svu dobit.

Ako dionice tehnoloških tvrtki iz područja umjetne inteligencije počnu bilježiti pad, imućniji potrošači vjerojatno će smanjili potrošnju. Pad vrijednosti dionica također bi učinio fondove rizičnog kapitala suzdržanijima pri financiranju novih tvrtki iz sektora umjetne inteligencije, koje bi potom bile prisiljene skresati planove. Ishod bi mogao biti začarani krug pada investicija i cijena dionica u cijelom sektoru.

Važno rješenje

Ne podnosite stomatološke zahvate ili imate snažan refleks povraćanja? Postoji i drugačiji pristup

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

Nekoliko bi čimbenika moglo dovesti do takvog usporavanja. Razočaravajući rast produktivnosti i slabi povrati na ulaganja mogli bi natjerati tvrtke da preispitaju svoje planove potrošnje. Infrastrukturna uska grla i kibernetički napadi mogli bi poremetiti širenje poslovanja. Uz to, jačanje otpora lokalnih zajednica izgradnji podatkovnih centara (tzv. NIMBY efekt – “ne u mom dvorištu”) moglo bi izazvati politički bunt. Bilo koji od tih scenarija mogao bi poremetiti uzlet umjetne inteligencije.

Ako prinosi izostanu…

Globalna potrošnja na umjetnu inteligenciju ove bi godine trebala premašiti 2,7 bilijuna dolara. Iako bi usporavanje moglo smanjiti troškove financiranja, posljedični pad kamatnih stopa ne bi bio dovoljan za oporavak šireg gospodarstva. Američke stope stambenih kredita, koje su dosegnule gotovo 7,5 posto, što je njihova najviša razina od 2023. godine, morale bi znatno pasti prije oporavka fiksnih ulaganja u nekretnine.

Središnje banke bi, pak, imale ograničen prostor za rezanje kamatnih stopa kao odgovor na recesiju predvođenu umjetnom inteligencijom. Budući da se inflacija i dalje kreće iznad njihovih ciljanih dva posto, djelomično i zbog ratova u Ukrajini i Iranu, oklijevale bi s poticanjem gospodarstva iz straha od gubitka vjerodostojnosti.

Vlade, ionako opterećene velikim fiskalnim deficitima, teško bi mogle osigurati dodatne fiskalne poticaje kako bi ublažile ekonomski šok. Velik dio međunarodnog kapitala koji se danas slijeva u SAD vođen je upravo očekivanjima visokih prinosa od umjetne inteligencije. Ako ti prinosi izostanu, dio tog novca mogao bi se vratiti u matične zemlje, što bi oslabilo dolar i podiglo prinose na američke državne obveznice. To bi, pak, američkoj vladi dodatno otežalo financiranje vlastitih deficita.

MMF je već uočio dokaze dedolarizacije u službenim deviznim pričuvama, što odražava slabljenje uloge dolara, posebice pri ispostavljanju računa u trgovini i u prekograničnom financiranju. U četvrtom tromjesečju 2025. godine dolar je činio 56,8 posto globalnih deviznih pričuva, što je pad u odnosu na vrhunac od otprilike 72 posto iz 2001. godine.

Poslovni čelnici trebali bi se pripremiti za gospodarsko usporavanje potaknuto umjetnom inteligencijom. U najmanju ruku, tvrtke bi morale konzervativno upravljati svojim bilancama i održavati odgovarajuće pričuve likvidnosti. Što je još važnije, morale bi procijeniti u kojoj je mjeri njihov nedavni financijski uspjeh posljedica potrošnje na umjetnu inteligenciju i očekivanja budućih dobitaka u produktivnosti i kako bi prošle ako ta potrošnja presahne. Svi koji očekuju da će uzlet umjetne inteligencije trajati vječno mogli bi se ubrzo suočiti s neugodnim otrežnjenjem.

© Project Syndicate, 2026.