Navikli smo na sumorne klimatske vijesti. Unatoč upozorenjima znanstvenika i prosvjedima zajednica, katastrofalne poplave, rekordni toplinski valovi, razorni požari i suše koje izazivaju glad postaju sve učestaliji. No, povremeno ugodno političko iznenađenje potiče donositelje politike i aktiviste na nastavak borbe protiv globalnog zatopljenja. Nedavno usvajanje američkog Zakona o smanjenju inflacije (IRA), koji će ubrzati američki prijelaz na čistu energiju, primjer je toga.

I prije smo doživjeli slične vedre trenutke. U mjesecima koji su prethodili usvajanju Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015., Sjedinjene Američke Države i Kina najavile su zajednički plan za smanjenje emisija koji je pomogao utrti geopolitički put do tog povijesnog dogovora. Stotine tisuća Amerikanaca sudjelovale su 2014. na Narodnom klimatskom maršu u New Yorku, zbunjujući sve koji su dali procjene odaziva i potaknuvši tadašnjeg glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Bana Ki-moona da progovori i naglasi koliko su važni prosvjedi.

Političke prepreke

Kao i Zakon o smanjenju inflacije, ove pobjede kao da su došle iz vedra neba. Međutim, društveni pokreti pomažu u postizanju takvog napretka i mogu ojačati kada politički vjetrovi zapušu u njihovu korist. Štoviše, novi američki zakon nije mogao biti bolje tempiran jer se u ovo doba godine ubrzava tempo za klimatski pokret. Za nekoliko tjedana čelnici država okupit će se u New Yorku na Općoj skupštini UN-a, nakon čega će uslijediti summit gradonačelnika u Buenos Airesu, summit G20 na Baliju u Indoneziji i Konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP27) u Sharm El-Sheikhu u Egiptu. Pregovarači o klimi navikli su ići na takva okupljanja odlučni da proglase napredak pod svaku cijenu i upotrijebe čistu snagu volje kako bi zadržali fokus na klimatskoj pravdi. Posljednjih godina mladi aktivisti shvatili su da blefiramo: Ne može se reći da su napori u borbi protiv klimatske krize dovoljni kada političari čine tek nešto više od razgovora. Ali usvajanje Zakona o smanjenju inflacije znači da se – u ovom kasnom trenutku u borbi protiv globalnog zatopljenja – možemo pripremiti za predstojeće sastanke s nečim novim i opipljivim u ruci. SAD je najveći emiter plinova koji zagrijavaju planet u povijesti i posljednjih godina jedan je od glavnih zabušanata na međunarodnim forumima čiji je cilj rješavanje problema. No, Zakon o smanjenju inflacije drži Amerikance u igri uoči ovogodišnjih međunarodnih pregovora o klimi. Novi zakon ne samo da primorava SAD na znatno smanjenje vlastitog onečišćenja, već će vjerojatno i sniziti cijene obnovljive energije. To će mnogim gospodarstvima u nastajanju i zemljama s niskim prihodima olakšati usvajanje obnovljivih izvora energije, a ne izgradnju više termoelektrana na ugljen. Bez obzira na političke prepreke napretku, diljem svijeta postoje znakovi da se stvari kreću u pravom smjeru. Europska unija želi da udio obnovljivih izvora energije u njenoj kombinaciji izvora energije dosegne najmanje 40% do 2030. Indijski prometni sektor, na koji otpada 14% ukupnih emisija u zemlji, napravio je veliki pomak pridruživši se koaliciji First Movers Coalition, čiji je cilj dekarbonizirati tešku industriju i sektore prijevoza na velike udaljenosti odgovorne za 30% globalnih emisija. Nedavno izabrana kolumbijska vlada iznijela je iznimno ambiciozan program za klimatsku i ekološku pravdu koji obećava okončanje destruktivnog modela vađenja resursa u zemlji.

Skok cijena energije

Značajno je da je procvat solarne industrije u Kini omogućio pad cijene obnovljive energije na nove najniže razine. U Brazilu se proizvodnja energije vjetra i sunca povećala 2021. i sada čini više od 13% kombinacije izvora energije u zemlji, što premašuje pokazatelj čiste energije OECD-a za tu godinu.

Politički iskoraci u vezi s klimatskim pitanjima mogu se dogoditi preko noći, nepredviđeno. Godinama je industrija fosilnih goriva odlučna uvjeriti nas da ne možemo živjeti bez ugljena, nafte i prirodnog plina. No, skok cijena energije nakon ruske invazije na Ukrajinu pokazao je da jednostavno ne možemo nastaviti hraniti svoju ovisnost. Dok tvrtke za fosilna goriva ubiru dosad nezabilježenu neočekivanu dobit, rastuće cijene energije uzrokuju bijedu najugroženijim ljudima na svijetu i prvi put su milijune ljudi otjerale u siromaštvo. Čak i u razvijenim zemljama, obitelji s nižim prihodima možda će morati birati između hrane i topline ove zime.

Baš kao što Zakon o smanjenju inflacije nastoji zaštititi američko stanovništvo od nestabilnih cijena fosilnih goriva i njihovog domino efekta, svaka druga vlada mora ispuniti svoju odgovornost kako bi zaštitila svoje građane. Ako to učine, povjesničari će ovaj trenutak smatrati vremenom kada je SAD pokrenuo masovni program protiv siromaštva i ljudi su svugdje zauvijek povezivali klimatsku politiku sa svojom dobrobiti. Još uvijek smo daleko od mjesta na kojem trebamo biti u rješavanju problema klimatskih promjena, ali smo veliki korak dalje od mjesta na kojem smo bili početkom 2022. godine.

Zakon o smanjenju inflacije nije savršen – očita mana je nepostojanje financijskih sredstava za pomoć siromašnijim zemljama da se prilagode klimatskim promjenama – ali pokazuje da se ogromne prepreke u zemlji mogu prevladati. COP27 je iza ugla i čelnici moraju doći za stol s osjećajem odgovornosti i opipljivim dokazima o svojoj predanosti djelovanju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost