Za Europu je ovo ključan trenutak u borbi protiv klimatskih promjena. S obzirom na to da ekstremni vremenski događaji postaju sve češći kao posljedica daljnjeg porasta temperatura, potreba za djelovanjem je neosporna. Prošla je godina bila najtoplija u povijesti mjerenja i prva u kojoj je globalno zatopljenje (privremeno) prekoračilo prag od 1,5 Celzijevih stupnjeva utvrđen Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama.

Kao odgovor na to Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve u pogledu obnovljive energije da bi se odviknula od fosilnih goriva. Budući da je elektrifikacija potrebna za poticanje prelaska s ugljena, nafte i plina, ona je ključni stup energetske tranzicije. No, iako je ostvaren znatan napredak u povećanju energije iz obnovljivih izvora kao udjela u energetskom miksu EU-a, koja je činila gotovo pola ukupne proizvodnje električne energije u 2024., potražnja za električnom energijom također brzo raste.

Usvajanje električnih vozila (EV) i elektrifikacija sustava grijanja i hlađenja u zgradama znače da je potrebno više električne energije. Štoviše, podatkovni centri u Europi sada troše oko tri posto opskrbe električnom energijom, a predviđa se da će se ta brojka gotovo udvostručiti do 2030. zbog sve većih zahtjeva za obradom i pohranom podataka.

Samo u Irskoj podatkovni centri potrošili su 21 posto ukupne izmjerene električne energije u zemlji u 2023., nadmašivši urbana kućanstva (18 posto). Taj porast upotrebe stvorio je ogroman pritisak na irsku mrežu, nagovještavajući slične energetske izazove diljem Europe.

Akcijski plan
Ispunjavanje ambicioznih ciljeva EU-a u području čiste energije iziskuje modernizaciju zastarjele elektroenergetske mreže na kontinentu, koja je loše opremljena za brzi rast potražnje. Elektroenergetska mreža EU-a najstarija je na svijetu, u prosjeku 45 – 50 godina. Zagušenje mreže, kada preopterećenje sprječava da električna energija dođe do potrošača, već ima za posljedicu rasipanje obnovljive energije, a tisuće gigavata projekata obnovljivih izvora energije ostaju zaglavljene u redovima za priključke. Bez znatnih poboljšanja, klimatske ambicije Europe i dalje će biti uistinu nedostižne.

Iako je EU proveo Akcijski plan za mreže, to je tek prvi korak. EU trenutačno ulaže 33 milijarde eura (37,5 milijardi dolara) godišnje u mreže za distribuciju električne energije, ali stručnjaci procjenjuju da će za modernizaciju i proširenje mreže biti potrebno najmanje 584 milijarde eura do 2030. godine. Europa stoga mora udvostručiti svoja godišnja ulaganja na 67 milijardi eura, počevši od ove godine. Dodatna sredstva ključna su kako bi se osiguralo da se obnovljiva energija može prenijeti tamo gdje je najpotrebnija i kako bi se spriječila uska grla koja koče projekte elektrifikacije.

Srećom, Europa može crpiti inspiraciju od svojih kolega. U prosincu je Ujedinjeno Kraljevstvo predstavilo Akcijski plan za čistu energiju koji ima za cilj postići 100 posto čistu energiju do 2030. godine, otključavanjem 40 milijardi funti (53 milijarde dolara) godišnjih ulaganja. Kao dio tih napora Nacionalna mreža Ujedinjenog Kraljevstva obećala je 35 milijardi funti za prijenos električne energije, uključujući 15 milijardi funti za povećanje kapaciteta mreže.

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?

Slično tome, prošle je godine SAD pokrenuo Inicijativu savezne države za uvođenje moderne mreže, koja se fokusira na napredne tehnologije prijenosa za proširenje kapaciteta mreže. Kao što pokazuju te inicijative, problem je u politici, a ne u tehnologiji. Europski procesi izdavanja dozvola i planiranja mreže notorno su spori. Uvođenje prijenosa električne energije može potrajati i do deset godina, iako sama izgradnja traje samo jednu ili dvije.

A s obzirom na nedavne procjene koje upućuju na to da će Europa morati udvostručiti svoj trenutačni kapacitet interkonekcije u sljedećih 10 do 15 godina kako bi ispunila klimatske i energetske ciljeve, ubrzavanje izdavanja dozvola postalo je pitanje energetske sigurnosti. Kako bi se to riješilo, tvorci politika trebali bi pojednostaviti postupke izdavanja dozvola i usvojiti koordinirani pristup planiranju mreže u cijelom EU-u. Zakonski utvrđeni ciljevi ključni su za osiguravanje vidljivosti ulagačima i izbjegavanje uskih grla u lancu opskrbe.

Još jedno ključno područje za poboljšanje je optimizacija i raspodjela mreže. Tvorci politika EU-a trebali bi dati najveći prioritet zahtjevima za priključenje na mrežu iz najzrelijih projekata te ponuditi jasne smjernice i rokove za operatore sustava. Zahtijevanjem financijskog obvezivanja za rezerviranje dodijeljenog kapaciteta mreže spriječile bi se spekulacije i osiguralo pravodobno uvođenje. Slijedeći primjer Ujedinjenog Kraljevstva, Europska komisija trebala bi zamijeniti zastarjeli model dodjele mreže po načelu “tko prvi, njegova djevojka” uravnoteženom raspodjelom kapaciteta.

Prihvaćanje inovacija
Osim promjena politika i povećanog financiranja, Europa mora prihvatiti inovacije. Tradicionalna rješenja, poput dinamičkih oznaka vodova (tehnologije optimizacije korištenja) i izgradnje novih dalekovoda, više nisu dovoljna. Budućnost leži u “pametnim” mrežnim tehnologijama kao što su aplikacije umjetne inteligencije koje mogu pomoći u rješavanju zagušenja i u dugotrajnom skladištenju energije (baterije) koje može prevladati isprekidanost obnovljivih izvora energije.

Umjetna inteligencija također bi mogla poboljšati postojeću mrežnu infrastrukturu, ublažavajući potrebu za dugotrajnom izgradnjom u nekim slučajevima. Međutim, oslobađanje potencijala tehnologije i dalje će nalagati znatna ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i poticaje za novoosnovana poduzeća u tom sektoru.

Bez veće nadogradnje mreže, Europa riskira rasipanje potencijala za obnovljive izvore energije i potkopavanje svojih klimatskih ciljeva. Vrijeme za polumjere je prošlo. U Sporazumu EU-a o čistoj industriji i Akcijskom planu za cjenovno pristupačnu energiju istaknuta je potreba za velikim ulaganjima u mrežu. Kako bi preobrazila svoju energetsku infrastrukturu, Europa mora udvostručiti financiranje, pojednostavniti postupke izdavanja dozvola i prihvatiti inovacije.

© Project Syndicate 2025.