Što ako Amerika izbaci kineske tvrtke s burze?

Autor: Shang Jin-Wei , 26. srpanj 2021. u 22:00
Foto: Shutterstock

Kineske vlasti svojedobno su prešutno poticale uvrštenje tvrtki na američke burze, smatrajući ih simbolom kineske prilagodbe globalnom tržištu. Mnoge kineske tehnološke tvrtke također nisu imale mnogo alternative.

Kineske tvrtke više se od većine ostalih oduševljavaju uvrštenjem na američke burze. Trenutno njih 250, uključujući tvrtke koje su registrirane u Hong Kongu ili u offshore centrima, ali većinu svojih prihoda i dobiti ostvaruju iz kontinentalne Kine, trguje na američkim tržištima kapitala.

Međutim, nedavni nalet službenih mjera i u Kini i u Sjedinjenim Američkim Državama nagovješta da dvije vlade nisu zainteresirane da dionice kineskih tvrtki ostanu uvrštene na američkim burzama. Ako zagusti, kako bi povlačenje s burze naštetilo obje te zemlje?

Najnovija kontroverza odnosi se na dominantnu kinesku platformu za pozivanje vožnje Didi Global (djelomično u vlasništvu Ubera), koja je 30. lipnja prikupila 4,4 milijarde dolara u okviru uspješne inicijalne javne ponude (IPO) na Njujorškoj burzi.

U roku od 48 sati, Kineska uprava za kibernetički prostor (CAC), navodeći sumnju u kršenje sigurnosti podataka, najavila je da će ograničiti mogućnost tvrtke da registrira nove korisnike.

Kineska uprava za kibernetički prostor (CAC) tada je naložila uklanjanje Didija iz svih domaćih kineskih trgovina aplikacijama, a Državna uprava za regulaciju tržišta, protumonopolsko tijelo u toj zemlji, kaznilo je tvrtku jer nije dobila prethodno odobrenje za ranija spajanja i preuzimanja.

Kinesko upozorenje

Kazne izrečene Didiju – koje se naširoko tumače kao upozorenje drugim kineskim tvrtkama da ne kotiraju u SAD-u bez odobrenja vlade – djelomično odražavaju tri brige kineskih donositelja politika.

Vlasti su zabrinute da osjetljivi digitalni podaci, uključujući lokaciju (i prometne tokove) važnih adresa u Kini, mogu pasti u ruke američkih obavještajnih ili obrambenih zajednica. Također ne žele da kineske tehnološke tvrtke postanu prevelike i premoćne te strahuju da bi upadi velikih tehnoloških tvrtki na financijska tržišta mogli potkopati financijsku stabilnost.

Pretpostavljam da kineske vlasti imaju četvrti razlog: smanjiti utjecaj SAD-a. U posljednjim danima svoje administracije, predsjednik Donald Trump potpisao je američki Zakon o odgovornosti stranih kompanija po pitanju računovodstvenih standarda.

Novi zakon ovlašćuje povlačenje kineskih tvrtki s američkih burzi ako Kina ne dopusti Odboru za nadzor računovodstva javnih poduzeća SAD-a (PCAOB) da nakon tri uzastopne godine dobije temeljne radne listove revizora tih tvrtki. I 22. lipnja, američki Senat usvojio je još jedan prijedlog zakona koji bi mogao ubrzati povlačenje s burze za godinu dana.

Ako SAD ima mogućnost masovnog i neurednog povlačenja kineskih tvrtki s burze u vrijeme po svom izboru, potencijalno bi ga mogle iskoristiti za stvaranje financijske i ekonomske nestabilnosti u Kini. Kineska tijela stoga mogu smatrati razboritim smanjiti ili ukloniti tu ranjivost.

Prividni razlog američkih zakonodavaca za prijetnje o povlačenju kineskih tvrtki s burze jest zaštita američkih ulagača od potencijalnih računovodstvenih prijevara poput one koju je prošle godine počinio Luckin Coffee.

Međutim, američki ulagači izgubili su mnogo više novca zbog računovodstvenih skandala u američkim tvrtkama kao što su Enron, WorldCom, HealthSouth, Freddie Mac, American International Group i Lehman Brothers, od kojih su se neki dogodili nakon osnivanja Odbora za nadzor računovodstva javnih poduzeća SAD-a (PCAOB-a).

Povrh toga, najnečuvenije računovodstvene prijevare kineskih tvrtki obično otkrivaju profesionalni kratki prodavatelji dionica koristeći tehnike kao što su tajni posjeti poduzećima koje revizorske tvrtke ne zapošljavaju.

Kineske vlasti svojedobno su prešutno poticale uvrštenje tvrtki na američke burze, smatrajući ih simbolom kineske prilagodbe globalnom tržištu kapitala. Mnoge kineske tehnološke tvrtke također nisu imale mnogo alternative uvrštenju na američke burze prije 2018.

Ali situacija je danas drukčija. Ranije su mnoge kineske tvrtke odlučivale kotirati u New Yorku umjesto u Šangaju ili Shenzhenu jer su njihovi strani ulagači u privatni kapital ili rizični kapital željeli izbjeći kineske devizne kontrole.

Nadalje, Kina ima mnogo strože zahtjeve za uvrštenje na burzu i dugo i neizvjesno razdoblje čekanja na regulatorno odobrenje. Primjerice, Amazonu i Facebooku ne bi bilo dozvoljeno kotirati u Kini u vrijeme njihovih američkih IPO-a jer nisu imali potrebnu dobit.

Kontrola kapitala

Slično tome, iako Hong Kong ne uvodi kontrolu kapitala, imao je i strože zahtjeve za uvrštenje na burzu od SAD-a do 2018. Konkretno, iako SAD dopušta različitim klasama dionica da imaju različita glasačka prava – kao što je primjerice slučaj s Alibabom i Didijem – Hong Kong je zahtijevao da se glasačka prava i financijski ulozi točno usklade.

No, nakon što je vidjela da je toliko kineskih tvrtki odabralo New York, Hongkonška burza odlučila je dozvoliti više rodova dionica tvrtkama za tehnologiju i životne znanosti. Više kineskih tvrtki od tada je uvršteno na Hongkonšku burzu ili imaju dualno uvrštenje tamo i u New Yorku.

Tencent, najveća kineska tvrtka za društvene mreže, prvi put je trgovana u Hong Kongu prije dodavanja sekundarnog uvrštenja u New Yorku, a trenutno je njen omjer tržišne cijene dionice i zarade po dionici viši od Facebooka, njenog najbližeg američkog kolege.

To nagovješta da bi učinke povlačenja kineskih tvrtki kojima se trguje u SAD-u mogle prevladati i Kina i Amerika. Kina, kao zemlja s visokom štednjom i neto izvoznik kapitala, ne treba uvrštenje svojih tvrtki na američke burze da bi uvezla više kapitala.

I dok osnivači i inicijalni ulagači nekih tvrtki mogu doživjeti razliku između tržišne vrijednosti dionica i vrijednosti njenog pokrića u svojim IPO-ima, to ne predstavlja veliki izazov za kinesku vladu.

Slično tome, većina američkih hedge fondova, uzajamnih fondova i bogatih pojedinaca i dalje će moći ulagati u kineske tvrtke.

Istina, povlačenje profitabilnih i brzorastućih kineskih tvrtki moglo bi smanjiti prinose za mnoga američka kućanstva srednje klase čiji su mirovinski fondovi ograničeni na ulaganje samo u vrijednosne papire uvrštene na američku burzu.

© Project Syndicate 2021.

Komentirajte prvi

New Report

Close