Druga administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa poklapa se s razdobljem brzih strukturnih i tehnoloških promjena, potaknutih trima trendovima. Prvo, šokovi uzrokovani pandemijom, novim ratovima, klimatskim promjenama i geopolitičkim napetostima i dalje odjekuju globalnim gospodarstvom. Drugo, širi sekularni trendovi i dalje koče rast i stvaraju nove inflacijske pritiske. I treće, znanstvena i tehnološka otkrića transformiraju širok raspon sektora, od digitalnih usluga i biotehnologije do energetike.

Odgovori na ove trendove dramatično mijenjaju globalno poslovno i političko okruženje. Otpornost i nacionalna sigurnost postali su glavni prioriteti. Opskrbne mreže brzo se razvijaju. Inflacija je postala glavni problem prvi put u tri desetljeća. A sve se to događalo prije Trumpovog povratka u Bijelu kuću.

Iako Trumpova mećava izvršnih naredbi izgleda kaotično, administracija bi mogla slijediti širu strategiju, osmišljenu da razvodni i oslabi potencijalnu oporbu. Trump i ostali u njegovoj administraciji u više su navrata tvrdili da su bilateralni trgovinski deficiti signali da nešto nije u redu – da se Sjedinjene Američke Države iskorištavaju, na štetu nekih industrija i nacionalne sigurnosti.

Ostatak svijeta nije mali
Među glavnim američkim trgovinskim partnerima s najvećim bilateralnim suficitom (na temelju podataka za 2023.) su Kina (279 milijardi dolara), Europska unija (209 milijardi dolara), Meksiko (152 milijarde dolara), Vijetnam (104 milijarde dolara), Japan (71 milijarda dolara) i Kanada (64 milijarde dolara, u potpunosti zahvaljujući uvozu energije iz SAD-a). Četiri od njih na koje su bile usmjerene Trumpove početne carine – Kanada, Meksiko, EU i Kina – čine 66 posto ukupnog trgovinskog deficita SAD-a u 2023. (1,06 bilijuna dolara). Ako dodate Japan i Vijetnam, ta brojka raste na 83 posto.

Carine “Dana oslobođenja” uglavnom se svode na ciljanje velikih trgovinskih partnera s kojima SAD ostvaruje trgovinski deficit. Nove carinske stope za Kinu, EU, Vijetnam i Japan iznose 34 posto, 20 posto, 46 posto i 24 posto, a Kanada i Meksiko zasad će ostati na zasebnom putu, s visokim carinama na automobile, čelik i aluminij.

No, carine od 2. travnja daleko nadilaze napad na trgovinske partnere s kojima SAD ostvaruje velike trgovinske deficite. Umjesto toga, administracija primjenjuje stopu od 10 posto na svim razinama, uključujući i zemlje s kojima SAD ostvaruje trgovinski suficit. Štoviše, Trumpova administracija nametnula je dodatne carine iznad 10 posto na širok raspon malih gospodarstava koja imaju minimalne učinke na trgovinsku bilancu SAD-a, ali su glavna gospodarstva Latinske Amerike (osim Meksika) bila izuzeta.

Reakcija financijskog tržišta bila je trenutna. U dva dana trgovanja nakon Dana oslobođenja, S&P 500 pao je za pet bilijuna dolara, ili otprilike 10 posto. Povjerenje poduzeća i potrošača nastavilo je padati, a tržišta izvan SAD-a također su zabilježila pad, što odražava dominaciju američkog financijskog sustava. Kina je odgovorila vlastitom carinom od 34 posto na uvoz iz SAD-a, a ostali razmatraju mjere odmazde. S produbljivanjem tržišne i ekonomske neizvjesnosti, očekivanja recesije su porasla.

Nove dionice

Tri ključna pitanja koja svaki investitor treba postaviti prije ulaganja 

promo

‘Ne gubite novac zbog loših odluka. Gubite ga jer ne znate da su loše.’

Ipak, učinci će vjerojatno biti najveći u SAD-u i u onim trgovinskim partnerima s najvećom izloženošću američkoj potražnji. Budući da američko gospodarstvo čini oko 26 posto nominalnog globalnog BDP-a, ili 15-16 posto s prilagodbama pariteta kupovne moći, njegovo će izdvajanje izazvati veliki šok cijelom sustavu. Iako će se svaka zemlja osim SAD-a suočiti s carinama na izvoz koji ide u SAD, postojat će različiti stupnjevi izloženosti: kineska je srednja, vijetnamska prilično visoka, a za Meksiko i Kanadu ona je vrlo visoka. Srećom, druge zemlje još uvijek imaju ostatak svijeta za prodaju, a ostatak svijeta nije mali.

Nasuprot tome, američki potrošači i tvrtke suočit će se s dolaznim carinama na sve iz svake druge zemlje na svijetu. Tvrtke će se vjerojatno suočiti i s višim “recipročnim” carinama kada pokušaju pristupiti vanjskim tržištima, a velike zemlje mogu ograničiti izlazna izravna strana ulaganja (FDI) u SAD, djelomično poništavajući jednu od navedenih svrha američke administracije za američke carine.

Drugim riječima, iako će šteta biti raširena i varijabilna u različitim zemljama i regijama, najveći utjecaj vjerojatno će biti na američko gospodarstvo, zbog njegove sve veće izolacije od ostatka globalnog gospodarstva.

Nije jasno vjeruje li administracija da će carine dovesti do rebalansa trgovine ili su osmišljene kako bi potaknule trgovinske partnere i tvrtke da premjeste proizvodnju i radna mjesta u SAD. Sam Trump podržava izravna strana ulaganja kao način da podrži svoju agendu o deficitu i zapošljavanju, a carine vjerojatno dodaju još jedan poticaj.

Dijagnoza i liječenje
Što god netko mislio o dijagnozi administracije i propisanom liječenju, njezin je cilj jasan: promijeniti strukturu globalne trgovine i izravnih stranih ulaganja u korist domaćih američkih ulaganja i zapošljavanja. Ali ovaj program suočava se sa snažnim nepovoljnim trendovima, zbog globalne privlačnosti američkog duga i dionica, te statusa dolara kao valute međunarodnih pričuva. Osim ako SAD namjerno ne umanji privlačnost imovine denominirane u dolarima, što bi iziskivalo djelomično zatvaranje kapitalnog računa, status dolara kao pričuvne valute vjerojatno se neće promijeniti.

Uostalom, ne postoji uvjerljiva alternativa trenutnom sustavu. Rastućem globalnom gospodarstvu potrebna je rastuća monetarna baza da bi funkcioniralo. Umjesto da smanji svoj trgovinski deficit od jednog bilijuna dolara, SAD će ga vjerojatnije preraspodijeliti među ostalim zemljama, što vjerojatno ne bi dovelo do restrukturiranja u zemlji koje Trump predviđa.

Kina, sa svojim velikim domaćim gospodarstvom, može izdržati carinske šokove. Već sada treba povećati svoju domaću agregatnu potražnju i sigurno će smatrati ukidanje financiranja osnovnih znanstvenih i tehnoloških istraživanja na američkim sveučilištima od strane Trumpove administracije neočekivanim dobitkom, s obzirom na štetu koju će to nanijeti dugoročnoj konkurentnosti SAD-a.

Tehnologija je ovdje glavna varijabla. Znanstvenici su odavno pokazali da su prethodni krugovi usvajanja digitalne tehnologije vršili pritisak na “rutinske” poslove i prihode srednje klase. Hoće li to biti obilježje usvajanja umjetne inteligencije u gospodarstvu, u ovom je trenutku otvoreno pitanje. Iako još nitko nema detaljan plan kako će se to odigrati, razumno je očekivati da bi učinci mogli biti jednako veliki ili veći od onih povezanih s novim globalnim obrascima trgovine i ulaganja.

Ako Trumpova administracija ima strategiju za upravljanje ovim izazovom, nije još otkrila o čemu se radi. Ipak, bilo bi pogrešno pretpostaviti da će restrukturiranje međunarodne trgovine i ulaganja biti dovoljno da koristi američkim radnicima. U igri su i druge sile, a tvorci politike zanemaruju iih na vlastitu odgovornost.

© Project Syndicate 2025.