Povećana potražnja za europskim patentima u 2021., nakon neizvjesnosti povezanih s korona krizom, a uoči izbijanja inflacije te ratnih zbivanja u Ukrajini, ujedno je rekordna. Naime, EPU – Europski patentni ured koji provodi postupak za priznavanje patenta za članice Europske patentne organizacije, primio je povijesno najveći broj prijava – 188.600!

Inovacije, proizlazi iz zadnjeg salda, prolaze kroz oporavak nakon početnog šoka pandemije, te je tako većina dijelova svijeta, kao i 2/3 od ukupno 37 tehnoloških područja u kojima su klasificirane prijave, zabilježilo – rast.

Najveći broj prijava, gotovo 55% od ukupnog broja, lociran je u 10 tehnoloških područja: najviše kod digitalne komunikacije (9,4%) i računalne tehnologije (9,7%), a zatim farmaceutske industrije i biotehnologije koje su lani porasle za 6,9% odnosno za 6,6%. I to dokazuje da su inovacije u zdravstvu vitalne.

Novi softverski pristup
I druga polja kemije se oporavljaju, jer ulaganja u istraživanje i razvoj ponovno rastu, dok prijave patenata za pojedina područja strojarstva nastavljaju opadati, odražavajući stagnaciju u nekim konvencionalnim tehnologijama.

Što će donijeti 2022. u geopolitičkim previranjima, zbog inflatornih kretanja uvjetovanih rastom cijene prvo energenata, pa sad i hrane, kao i zbog prijetnje recesijom, preostaje vidjeti, no zasad najveći obol u inovacijskom oporavku dolazi zahvaljujući globalnom trendu digitalne transformacije.

Da, upravo svom snagom digitalna transformacija nastavlja utjecati na gotovo sva područja života, a pokazatelj toga su prijave povezane s ICT-om koje su činile više od 31% svih europskih patentnih prijava. K tome, dobrih brojki nikako ne manjka.

Ne samo da su se u više od polovice svih tehnoloških područja godišnje prijave patenata vratile na pretpandemijsku razinu, nego su i prijave patenata iz većine dijelova svijeta povećane u usporedbi s godinom ranije.

Sve to potvrđuje da kad šokovi zatresu svijet, od prvog pandemijskog udara pa nadalje, kako je bazen inovacija – iz kojeg se ostvaruje gospodarski razvoj sa snažnim fokusom na razvoju tehnologija vezanih u budućem razdoblju za klimatske promjene, energiju, e-mobilnost, hranu i generalno održivost – i posljedično njihov rast, pravi odgovor na krizu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

I to kao nepresušno vrelo neograničenih resursa zbog snage ljudskog uma koji se najbolje oslobađa u uvjetima slobodnog poduzetništva, pod pritiskom cikličkih ekonomskih promjena. Ujedno, jamstvo je to ljudskoj vrsti za pogled s optimizmom na budućnost.

Pored navedenih pokretača rasta, i stari patenti koji se kombiniraju kao koktel s novim softverskim pristupima i marketinškim inovacijama, razlog su zbog kojeg će se intenzivirati razvoj zaštite intelektualnog vlasništva i na području kreativne ekonomije.

Nadalje, kako dekarbonizacija mobilnosti napreduje, vidno raste broj prijava koje se odnose na tehnologije električnih i hibridnih vozila, uz zanimljivost glede senzibiliteta brojnih potrošača koji prema pojedinim istraživanjima čak više reagiraju na tehnološki nego ekološki aspekt.

Šire pak gledano u EU se tehnologije četvrte industrijske revolucije, inovacije poput umjetne inteligencije šire se i na područja koje se tradicionalno ne smatraju digitalnima. Primjer je kozmetički sektor, odnosno ilustrativna je L’Oréalova prijava inovacije EPU-u koja se odnosi na metodu u kojoj umjetna inteligencija prepoznaje ton kože, pomažući kupcima da ga usklade s kozmetičkim proizvodima.

Još šire gledano, budući da nema patenta, ali postoji inovacija, primjer je kako je jedan hrvatski modni brend dobio poticaj za softverski projekt razvoj virtualne mode, na krilima Instagrama, tj. izdašnu financijsku tranšu za razvoj tehnologije u funkciji marketinga modne industrije.

U globalnom poretku daleko najveći rast ostvarile su tvrtke iz Kine, jer su kineske prijave učetverostručene u zadnjih deset godina. Pritom gotovo polovica od lanjskih 16.665 prijava kineskih tvrtki bila je u tek tri područja, to su digitalna komunikacije, računalna tehnologija i električni strojevi, aparati i energija.

Prednjači Njemačka
Ipak, kad je riječ o najvećem udjelu podnesenih prijava, vrijedno je istaknuti da predvode europske tvrtke s oko 44% prijava, među kojima prednjače Njemačka, Francuska i Švicarska. S četvrtinom prijava pridonijele su kompanije iz SAD-a, no prvi put njihov udio je nadmašio onaj zbrojeno iz Japana, Južne Koreje i Kine.

Kineski podnositelji povećali su vlastiti udio sa 7% u 2020. na 9% prošle godine. Ujedno među najvećim podnositeljima zahtjeva za europske patente, odnosno od top deset četiri su tvrtke europske: Ericsson (1884), Siemens (1720), Royal Philips (1311) i Robert Bosch (1289). U top deset su japanski Sony, zatim Qualcomm i Raytheon Technologies iz SAD-a te LG i Samsung iz Južne Koreje, dok je kineski Huawei u 2021. na prvom mjestu, kao i 2019.

Navedeno također pokazuje i da se izgleda europska industrija vraća rastu, naročito na valu velikog povećanja broja prijava patenata tvrtki iz skandinavskih zemalja te Španjolske i Italije.

Skromniji rast zabilježen je kod tvrtki sa sjedištem u drugim vodećim europskim gospodarstvima poput Švicarske, Belgije i Nizozemske. Njemačka, EU lider na inovacijskom polju, sa 25.969 patentnih prijava, postigla je rast od 0,3 posto.

Prošla godina, sudeći po broju prijava susjeda s kojim se često uspoređujemo, pokazuje da je Slovenija imala 116 prijava, što predstavlja pad od gotovo 30 posto, dok je sa 27 prijava Hrvatska zabilježila rast od 27,4 posto.