U samo nekoliko kratkih godina, alati umjetne inteligencije (AI) poput ChatGPT-a i Claudea postali su uobičajena tehnologija. Tvrtke koje stoje iza tih inovativnih proizvoda hvale se njihovom golemom potencijalnom koristi za čovječanstvo.

No, taj narativ, iako nije nužno netočan, zanemaruje činjenicu da su ti modeli izgrađeni na masovnoj krađi zaštićenih autorskih djela i prijete daljnjim slabljenjem ionako krhkog stupa demokracije: novinarstva.

Nelojalna konkurencija

Upravo je zato Editorial Perfil, veliki latinoamerički izdavač sa sjedištem u Argentini (i vlasnik novina Perfil, u kojima sam digitalni direktor), nedavno tužio vlasnika ChatGPT-a, OpenAI-ja i najvećeg vanjskog dioničara te tvrtke, Microsoft, zbog nepravilnog korištenja novinarskog sadržaja Editorial Perfila u njihovim AI proizvodima. U tužbi za naknadu štete podnesenoj argentinskom Saveznom građanskom i trgovačkom sudu, također smo optužili te tvrtke za “nelojalnu konkurenciju” – drugim riječima, za zloporabu njihova oligopolnog položaja na našu štetu.

Iako je Editorial Perfil prvi izdavač na španjolskom jeziku koji je podnio tužbu zbog kršenja autorskih prava protiv jedne AI tvrtke, ide stopama The New York Timesa, koji je tužio OpenAI i Microsoft zbog istog problema krajem 2023. godine. Brazilske novine Folha de São Paulo podnijele su sličnu tužbu 2025. godine, što je ranije ove godine rezultiralo ugovorom o licenciranju sadržaja (pristup koji je OpenAI primijenio i s drugim izdavačima, uključujući PRISA-u, španjolski konglomerat iza El Paísa).

Već smo se nalazili u sličnoj situaciji: dominantne tražilice i platforme društvenih medija također su imale koristi od zaštićenog novinskog sadržaja, a da pritom nisu uvijek dijelile dobit. Tražilice – poput Googleova “besplatnog” modela – učinile su novinske članke znatno pristupačnijima prikazujući ih na svojim stranicama s rezultatima.

No, unatoč tome što su se uvelike oslanjale na taj zaštićeni sadržaj za povećanje prihoda od oglasa, od Googlea se nije zahtijevalo da osigura odgovarajuću naknadu medijskim tvrtkama koje mogu zapošljavati stotine novinara za njegovu proizvodnju. Istina, ti su distribucijski sustavi dovodili promet na web stranice izdavača, ali uvjeti nikada nisu bio ravnopravni i sve se više naginjalo prema tehnološkim divovima kako su oni učvršćivali svoju moć.

U doba umjetne inteligencije OpenAI i Anthropic (koji je vlasnik Claudea), kao i ukorijenjeni tehnološki divovi poput Googlea i Mete (koja posjeduje Instagram i Facebook), dodatno su pojačali tu dinamiku. Chatbotovi i drugi AI proizvodi za poduzeća koje su izgradili na temelju sve sofisticiranijih velikih jezičnih modela izravno odgovaraju na pitanja internetskih korisnika, uskraćujući medijskim kućama promet i priliku za prikazivanje oglasa ili prodaju pretplata potencijalnim čitateljima.

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Od balističke zaštite do robotike

Hrvatsko oružje i vojna oprema traže nova tržišta. Sljedeća postaja je Vijetnam

Ti modeli zahtijevaju goleme količine podataka za obuku, od kojih je velik dio zaštićeni materijal ilegalno preuzet s interneta. Anthropic se nedavno nagodio u kolektivnoj tužbi u Kaliforniji pristavši platiti 1,5 milijardi dolara autorima knjiga koji su tvrdili da je tvrtka preuzela piratizirane primjerke njihovih djela za obuku Claudea. I modeli neprestano traže još, posebno ažurne informacije o aktualnim događajima.

Loš ishod za sve

U Editorial Perfilu identificirali smo više slučajeva u kojima ChatGPT može detaljno reproducirati sadržaj iz naše povijesne arhive. Čini to isto s vijestima u stvarnom vremenu, pa čak i potiče korisnike da zatraže dnevni sažetak vijesti kako bi izbjegli gubljenje vremena posjećujući više web stranica.

Lako zaobilazi naplatne zidove (paywall); za članke koje ne može pronaći unutar vlastitih stranica Editorial Perfila, koristit će kopije web stranica koje su ih ilegalno ponovno objavile. Podaci s povijesnih poslužitelja pokazuju da više botova dosljedno pretražuje naš sadržaj – ne samo iz OpenAI-ja, već i iz svih drugih AI tvrtki.

Te očite zloporabe same su po sebi jasne svakome sa zdravim razumom. AI tvrtke ne samo da kradu sadržaj, već i potiču korisnike da ostanu unutar svojih zatvorenih ekosustava, pretvarajući internet u oligopolno tržište. Ipak, i dalje pokušavaju tvrditi da se bave “poštenom uporabom” (fair use) “javno dostupnog” sadržaja. Nažalost za OpenAI, on je već priznao vrijednost novinarstva kroz svoje brojne ugovore o licenciranju. Suprotno tome, Anthropic je izbjegavao sklapati ugovore o licenciranju sadržaja s novinskim organizacijama.

Novinska industrija nalazi se u krizi otkako je digitalna revolucija preokrenula njezin poslovni model prije više od dva desetljeća. Novi, održiviji model nikada nije nastao. Dok mi u medijima nismo uspjeli predvidjeti kako će uspon interneta promijeniti sve, pokušali smo se iznova osmisliti nakon toga. No, oligopolna dominacija velikih tehnoloških kompanija spriječila nas je u ostvarivanju bilo kakvog stvarnog napretka, a umjetna inteligencija dodatno pogoršava tu krizu.

Razorena novinska industrija loš je ishod za sve. To ne bi samo rezultiralo slabije informiranom javnošću; naštetilo bi i samim parazitskim AI tvrtkama, odrezavši im važan izvor podataka za obuku. Ako se ne mogu potruditi djelovati u javnom interesu, trebali bi se barem brinuti o vlastitom.

© Project Syndicate, 2026.