Poljska je posljednje tri godine zaredom bila vodeća članica NATO-a prema izdvajanjima za obranu u odnosu na veličinu gospodarstva. Njezin godišnji obrambeni proračun iznosi približno 200 milijardi zlota (54 milijarde dolara), odnosno 4,8 posto BDP-a.

Poljska je također prva zemlja koja je iskoristila europski zajmovni instrument Security Action for Europe (SAFE), osiguravši oko 43,7 milijardi eura (50 milijardi dolara) zajmova za financiranje vojne potrošnje do 2030. godine. Pitanje je kako osigurati da takva ulaganja potaknu inovacije koje istodobno jačaju sigurnost i stvaraju nacionalno bogatstvo.

Program Talpiot

Pojam tehnologija dvojne namjene mnoge će možda podsjetiti na Hladni rat. No, riječ je o konceptu koji je star nekoliko stoljeća. Dobar je primjer Venecijanski arsenal, kompleks oružarnica i brodogradilišta koji je od 15. do 17. stoljeća bio najveći industrijski kompleks u Europi. Četiri stoljeća prije nego što je Henry Ford uveo prvu pokretnu proizvodnu traku, ondje je radilo oko 16 tisuća ljudi. Brodski trupovi premještani su od jedne specijalizirane radne skupine do druge, a ugrađivali su se standardizirani dijelovi, što je omogućilo proizvodnju gotovo jedne galije dnevno.

Bila je to isključivo obrambena potrošnja, ali njezini su pozitivni učinci prelijevanja bili golemi. Obuhvaćali su začetke industrijskog upravljanja, standardizaciju, razvoj znanosti o materijalima i stvaranje kvalificirane radne snage. U tom je procesu važnu ulogu imao talijanski astronom Galileo Galilei. Kao savjetnik Arsenala, 1609. mletačkom je Senatu darovao svoj poboljšani teleskop kao instrument za rano upozoravanje u pomorskim operacijama. Zauzvrat mu je plaća udvostručena, nakon čega je teleskop usmjerio prema nebu. I danas vojna nabava ostaje ključno sredstvo pretvaranja sigurnosne potrošnje u gospodarski napredak.

Internet, GPS, industrija poluvodiča i Silicijska dolina razvili su se na temeljima potražnje iz obrambenog sektora, čiji se velik dio usmjeravao preko američke Agencije za napredne obrambene istraživačke projekte (DARPA). Pentagon je bio među prvim velikim kupcima proizvođača integriranih sklopova. Istraživači koje je financirala DARPA često su prelazili u korporativne laboratorije, poput Xeroxova istraživačkog centra PARC u Palo Altu. Kada je suosnivač Applea Steve Jobs 1979. godine posjetio PARC, prema poznatoj priči, iz centra je otišao s idejama za grafičko korisničko sučelje i računalni miš.

Na privatnim je akterima da državna ulaganja u istraživanja pretvore u komercijalne izume. Kako bi to olakšali, kreatori politika moraju učiniti više od samog financiranja laboratorija te uspostaviti mehanizme prijenosa tehnologije, procesa i ljudi iz vojnog u civilni sektor. Jednako je važan i talent. Izraelske obrambene snage u postrojbi 8200 odabiru najperspektivnije 18-godišnjake, daju im operativnu odgovornost u obavještajnom radu i kibernetičkom ratovanju te ih nakon tri godine usmjeravaju prema startup ekosustavu.

Program Talpiot još je ekskluzivniji. Mali broj iznimno nadarenih mladih ljudi ondje studira naprednu fiziku, matematiku i računalne znanosti te se istodobno obučava s pripadnicima drugih rodova vojske kako bi poslije predvodili vojna istraživanja i razvoj. Polaznici tih programa osnovali su velik dio izraelskog digitalnog sektora, uključujući kibernetičke tvrtke Check Point Software Technologies, Palo Alto Networks i Wiz te navigacijsku aplikaciju Waze.

Samsung Training Academy

Centar koji viziju pametnog prostora pretvara u stvarnost

Strateško partnerstvo

Hyundai ulazi u Ligu prvaka na pet sezona i otvara novo poglavlje svoje europske priče

Scenarij za rast

Kako države Europske unije povećavaju obrambenu potrošnju, morat će birati između kupnje strane opreme, čija vrijednost počinje padati već od dana isporuke, i izgradnje snažnog inovacijskog ekosustava. Samo drugi scenarij može osigurati da tehnologije, institucije i ljudi koji podupiru snažnu vojsku istodobno koriste i civilnom gospodarstvu. Ukrajina bi mogla poslužiti kao uzor. Nekada tek primateljica vojne pomoći, ta zemlja sada postaje izvoznica vojne opreme i stručnog znanja. Prema procjeni predsjednika Volodimira Zelenskog, godišnje proizvodi deset milijuna dronova.

Posljednjih mjeseci Ukrajina je s više članica NATO-a potpisala sporazume o obrambenoj suradnji koji uključuju i zajedničku proizvodnju dronova. Ključ ukrajinskog uspjeha je brzina ponavljanja i poboljšavanja procesa: povratne informacije s bojišta omogućuju tjedne cikluse razvoja hardvera i softvera, a dronovi, senzori, radari, otporne komunikacijske mreže, autonomno upravljanje i umjetna inteligencija za ciljanje imaju izravnu civilnu primjenu u logistici, poljoprivredi, inspekcijskim poslovima i satelitskim uslugama.

Poljska je prirodno polazište za integraciju te tehnologije u europsku industriju. Osim što graniči s Ukrajinom, dom je tvrtkama poput WB Electronicsa, koja ondje proizvodi dronove. Poljske oružane snage već surađuju s tvrtkom ICEYE, proizvođačem mikrosatelita čiji je suosnivač Poljak, a varšavska tvrtka Eycore u svibnju je lansirala svoj prvi radarski satelit. Kako bi iskoristila dividendu dvojne namjene, Poljska bi trebala izdvojiti fiksni udio obrambenog proračuna i sredstava povučenih iz instrumenta SAFE za konkurentnu nabavu od startupa i malih i srednjih poduzeća, uz brzo sklapanje ugovora.

Takav sustav, nadograđen na NATO-ov Akcelerator obrambenih inovacija za sjeverni Atlantik (DIANA), omogućio bi joj stvaranje svojevrsnog pandana američkoj Jedinici za obrambene inovacije, koja ubrzava uvođenje komercijalnih tehnologija u vojnu primjenu. Trebala bi i izgraditi sustav razvoja talenata po uzoru na jedinicu 8200 i program Talpiot, kako bi vojne veterane usmjerila prema domaćem startup sektoru te poboljšati prijenos kapitala.

Novi NATO-ov zahtjev za izdvajanje pet posto BDP-a za obranu – 3,5 posto za klasičnu obranu i 1,5 posto za otpornost i infrastrukturu – implicitno priznaje da učinkovita obrambena ulaganja donose rezultate dvojne namjene. Poljska bi tu priliku trebala maksimalno iskoristiti, među ostalim institucionaliziranjem obrambenih odnosa s Ukrajinom kroz osnivanje zajedničkih poduzeća i sklapanje sporazuma o razmjeni znanja.

Europa nikad nije oskudijevala talentom. Ono što joj je nedostajalo je razmjer: nedovoljna ulaganja, fragmentirana tržišta kapitala i rascjepkana javna nabava. No, velika nova obrambena izdvajanja – uključujući strategiju ReArm Europe/Readiness 2030 vrijednu 800 milijardi eura i instrument SAFE vrijedan 150 milijardi eura – mogla bi to promijeniti. Poljska bi trebala iskoristiti ovu priliku i postati glavno uporište potražnje na novom europskom tržištu tehnologija dvojne namjene.

© Project Syndicate, 2026.