Dok ruska invazija na Ukrajinu plijeni globalne naslove, bolest Covid-19 i dalje izaziva socioekonomsku pustoš širom svijeta.

Pandemija je odnijela više od šest milijuna života, gurnula 124 milijuna ljudi u ekstremno siromaštvo i omela napredak u postizanju ciljeva održivog razvoja do 2030.

Srećom, oko pet milijardi ljudi sada je primilo barem jednu dozu cjepiva, a Svjetska zdravstvena organizacija i Globalni savez za cjepiva (Gavi) postavili su cilj cijepljenja 70% ljudi u svim zemljama do ovog srpnja.

Bez obzira na stravičan rat u Ukrajini, pandemija i njezin trajni danak i dalje će biti na vrhu popisa gorućih globalnih problema uz klimatske promjene. Učinci potonje krize već se svakodnevno osjećaju, kao što pokazuje Šesto izvješće o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama.

Nedavno su ekstremne temperature i suše opustošile zapadnu Aziju i sjevernu Afriku. Porast razine mora ugrožava mnoge otočne države i nizinske zemlje. Katastrofalne poplave preplavile su dijelove Europe i Kine. A požari su poharali američki Zapad i velike dijelove Australije.

Znanstvenici sada upozoravaju da će uobičajeno poslovanje vjerojatno povećati prosječnu globalnu temperaturu, u odnosu na predindustrijske razine, za katastrofalnih 3-4º Celzija do kraja stoljeća.

Kako bi globalno zatopljenje ostalo na daleko sigurnijoj razini, ispod 1,5ºC, emisije ugljikovog dioksida morat će se smanjiti za 45% (u odnosu na razine iz 2010.) do 2030., a zatim na nultu neto stopu do 2050.

Sada kada znamo da je Omicron manje smrtonosan od ranijih varijanti bolesti Covid-19, trebali bismo iskoristiti ovaj trenutak kako bismo se nadovezali na zamah dobiven u studenome prošle godine na klimatskom summitu COP26 u Glasgowu.

Svijet treba izraditi plan oporavka koji nadilazi odgovor na pandemiju tako što će se također početi boriti protiv klimatskih promjena. Oporavak mora biti ne samo široko utemeljen, već i zelen.

Postići digitalnu jednakost
Što to znači u praktičnom smislu? Uoči 20. izdanja Foruma u Dohi 26. i 27. ožujka, naše su se organizacije udružile kako bi istražile 20 ciljanih inicijativa za poticanje pravednog, zdravog i održivog globalnog oporavka. Oni su navedeni u nedavno objavljenom izvješću, Izgradimo ponovno zajedno i zelenije.

Kako bi oporavak bio zelen i održiv, predlažemo Globalni savez za zeleni vodik kako bi se olakšale učinkovitije i klimatski prihvatljivije metode proizvodnje vodika.

Nakon uspostave, sljedeći koraci uključivat će uspostavu globalnog inventara programa zelenog vodika, zaštitu prava intelektualnog vlasništva i licenciranja uz proširenje globalnog pristupa i poticanje postavljanja standarda na razini cijelog saveza za sigurno skladištenje i prijevoz.

Za pravedan i uključiv oporavak potrebno je više ulaganja u ljudski kapital, posebno za nadogradnju vještina radnika te naglasak na pružanju potpore osobama koje su najugroženije.

Procesima planiranja trebalo bi dati povlasticu javnom i privatnom financiranju za niskougljične aktivnosti i infrastrukturu koje imaju najveći potencijal za otvaranje radnih mjesta za mlade i druge ranjive skupine koje se suočavaju s izazovima zapošljavanja.

Kako bismo osigurali da se oporavkom podupire zdravlje i dobrobit, potreban nam je Globalni fond za socijalnu zaštitu da pomognemo vladama zemalja u razvoju u pružanju odgovarajućih socijalnih programa.

Takvim bi se fondom potaknuli napori na koordinaciji i mobilizirali domaći i vanjski resursi kako bi se osigurao zaštitni sloj od gospodarskih šokova, uključujući one izazvane ekološkim katastrofama povezanim s klimom.

Konačno, da bismo ostvarili potencijal digitalizacije u unapređenju oporavka, moramo promicati velika ulaganja u informacijsku i komunikacijsko-tehnološku infrastrukturu, kako bismo postigli digitalnu jednakost i iskoristili gospodarski, zdravstveni i ekološki potencijal novih tehnologija.

Međunarodne organizacije i vlade trebale bi surađivati s poduzećima kako bi osigurale učinkovitu i pouzdanu digitalnu povezanost, uključujući ciljanim ulaganjima u stalnu digitalizaciju većine (ako ne i svih) javnih usluga.

Zato pozivamo na Summit zeleni oporavak od pandemije, koji će organizirati Ujedinjeni narodi i skupina G20.

Dvodnevni događaj, vremenski usklađen s godišnjom Općom skupštinom UN-a u rujnu, pomogao bi osigurati da se politički čelnici na najvišim razinama obvežu na održiv i pravedan socioekonomski razvoj u razdoblju nakon pandemije bolesti Covid-19.

Postoje financijski alati
Bilijuni dolara koje su bogate zemlje potrošile tijekom pandemije pokazuju da postoje financijski alati dostupni za rješavanje ozbiljnih izazova. Potrebna je politička volja, kreativni tržišni poticaji i praktični plan, s jasnim ciljevima, vremenskim rokovima i idejama programa.

Resursi izvučeni iz povezanih inicijativa mogu pomoći. Program održivog razvoja do 2030., partnerstvo Izgradnja boljeg svijeta i zeleni planovi na nacionalnoj razini općenito su usklađeni u svojim ključnim ciljevima.

Izvješće glavnog tajnika UN-a Antónija Guterresa Naš zajednički program nudi dodatne pravodobne i ambiciozne ideje za pružanje globalnih javnih dobara i rješavanje glavnih rizika.

Ljudi i zemlje su, razumljivo, još uvijek usredotočeni na pandemiju, strah da se čovječanstvo približava točki bez povratka s obzirom na klimatske promjene, rat u Ukrajini i druge globalne prijetnje.

Srećom, već imamo multilateralne institucije koje su nam potrebne za postizanje globalnog političkog konsenzusa za rješavanje tih preklapajućih kriza. Sada moramo iskoristiti ove alate u skladu s tim.

Koautor teksta je Brian Finlay, predsjednik i izvršni direktor Centra Stimson

© Project Syndicate, 2022.