Kada sam se 2009. pridružila Facebooku, vjerovala sam u misiju koju je zagovarao osnivač Mark Zuckerberg: povezivanje i osnaživanje ljudi diljem svijeta. Svi znamo kako je to završilo. Meta, sada matična tvrtka Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, usredotočena je na stvaranje što veće angažiranosti, što je dovelo do platformi koje izazivaju ovisnost, ljute, dezinformiraju i polariziraju korisnike. Radila sam u Facebooku 15 godina prije nego što sam postala zviždačica.

Bila sam u prostorijama u kojima su pametni ljudi gradili i plasirali na tržište značajke koje potiču kompulzivnu upotrebu – beskonačno skrolanje, automatsku reprodukciju videozapisa, algoritamske feedove. Ove su odluke o dizajnu donesene namjerno, s ciljem maksimiziranja profita iznad svega. Srećom, svijet se budi i postaje svjestan šteta koje uzrokuju društvene mreže, osobito mladima. Početkom srpnja neovisni panel predstavio je svoje završno izvješće o tome kako Europska unija može zaštititi djecu na internetu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, a zakonodavni prijedlog očekuje se nakon ljeta.

Iako nekoliko zemalja EU-a planira uvesti opću zabranu pristupa prema dobi, izvješće se zalaže za izravnu zabranu toksičnih dizajnerskih značajki – strategiju koju podržavaju i znanstveni konsenzus i javno mnijenje. Ako vlade doista žele zaštititi djecu, moraju zahtijevati od platformi društvenih mreža da dokažu svoju sigurnost – kao što se već zahtijeva od prehrambenih tvrtki i proizvođača automobila – kako bi dobile pristup tržištu tinejdžera.

Ovisnost (ni)je neizbježna

Pristup opće zabrane tretira ovisnost o društvenim mrežama kao neizbježnu. Ona to nije. Ona je posljedica dugogodišnjeg korporativnog lobiranja i nespremnosti vlada da uvedu regulativu. Jednako važno, takav je pristup neučinkovit. Australija je prošlog prosinca uvela prvu zabranu društvenih mreža za maloljetnike u svijetu, zabranivši korisnicima mlađim od 16 godina otvaranje računa. U ožujku je izvješće o usklađenosti Povjerenika za e-sigurnost utvrdilo velike propuste u provedbi i nikakvo smanjenje broja prijava vršnjačkog nasilja na internetu ili zlostavljanja temeljenog na slikama.

U travnju je više od polovice djece u dobi od 12 do 15 godina još uvijek imalo aktivne račune. Zbog toga je Australija također počela ciljati toksične značajke za koje je dokazano da narušavaju zdravlje i dobrobit djece. Slično tome, Kanada, Španjolska, Brazil i Njemačka postaju svjesne važnosti prebacivanja odgovornosti na tehnološke tvrtke kako bi osigurale da njihove platforme budu dizajnirane na siguran način.

Sve više vlada mora usmjeriti pažnju na zabranu dizajnerskih značajki koje štete djeci, a zatim obvezati tehnološke tvrtke na stroge sigurnosne standarde koje potvrđuju neovisne vanjske strane. Više od 170 organizacija potpisalo je peticiju kojom se poziva na ovaj pristup “ugrađenu sigurnost” (engl. safety-by-design), a dobrotvorne udruge iz Ujedinjenog Kraljevstva objavile su smjernice o tome kako bi ti standardi mogli izgledati. Štoviše, ovo je stajalište dobilo široku potporu javnosti. U nedavnoj anketi provedenoj u pet europskih zemalja, tri četvrtine ispitanih odraslih osoba izjavilo je da želi pristup društvenim mrežama “ugrađenu sigurnost”, čime bi platforme postale nedostupne djeci sve dok se ne dokaže da su sigurne.

Rasprava je također ušla u sudnicu. U veljači je Europska komisija upozorila TikTok da promijeni svoj ovisnički dizajn ili će se suočiti s novčanim kaznama do šest posto prometa. Nedavno je preliminarna odluka Komisije utvrdila da Meta nije procijenila rizike od ovisnosti koje donose beskonačno skrolanje i privlačenje pozornosti, čime je tvrtka prekršila Akt o digitalnim uslugama (DSA). U Sjedinjenim Državama, četiri savezne države traže 1,4 bilijuna dolara odštete od Mete zbog dizajna Facebooka i Instagrama koji stvara ovisnost kod mladih korisnika.

vrhunska prilika

Tražite zemljište za posao ili investiciju? Ovaj grad upravo ga je stavio na prodaju

loše spavanje

Ako se budite umorni, možda je vrijeme da promijenite ono na čemu spavate

Leglo ekstremizma

Interoperabilnost je još jedna reforma za koju se vrijedi boriti. Ako platforme društvenih mreža dijele podatke, korisnici mogu prijeći na sigurnije alternative bez gubitka svoje mreže. Na taj način neće ostati zarobljeni kada platformu, primjerice, kupi krajnje desni milijarder koji je pretvori u leglo ekstremizma.

U konačnici, sve reforme ovise o snažnim mehanizmima provedbe. Vlade su pokušale regulirati platforme društvenih mreža koristeći dobrovoljne obveze i zakone poput australskih, s novčanim kaznama za prekršaje. No, najprofitabilnije svjetske tvrtke mogle bi te kazne jednostavno apsorbirati kao trošak poslovanja. Posljedice moraju biti dovoljno značajne da se ne mogu uračunati u redovni trošak. Europa, koja već ima bogato iskustvo u oblikovanju globalnog regulatornog okruženja, sada ima priliku predvoditi svijet u stvaranju učinkovitih i smislenih zaštitnih mehanizama za sigurnost djece na internetu.

Obećavajuće je što je Von der Leyen – koja se, unatoč upozorenjima stručnjaka, veći dio protekle godine zalagala za opću dobnu zabranu – naznačila novi smjer, izjavivši da je “pravilo u Europi ugrađena sigurnost” (safety-by-design) prilikom predstavljanja završnog izvješća neovisnog panela. Iako to izvješće preporučuje dobna ograničenja, prikazuje ih kao privremena rješenja dok se ne redizajniraju značajke koje izazivaju ovisnost i nanose štetu. Također, teret dokazivanja sigurnosti društvenih mreža prebacuje na tehnološke tvrtke, a ne na regulatore.

EU već ima prednost u pristupu “ugrađene sigurnosti” (engl. safety-by-design): Akt o digitalnim uslugama (DSA) pruža pravnu osnovu i dokaz izvedivosti koncepta. Posebni panel naveo je nedavne mjere provedbe u okviru Akta o digitalnim uslugama protiv TikToka zbog njegovih značajki koje izazivaju ovisnost, kao i postupke koji se vode protiv Snapchata, platforme X/Grok i Mete.

S ovom promjenom političkih vjetrova, EU sada mora zakonski ugraditi pristup “ugrađene sigurnosti”, prepoznajući ga kao jedino održivo rješenje za platforme društvenih mreža koje su izgrađene bez obzira na štetu koju uzrokuju. To znači proširenje ovog okvira u predstojećem Aktu o digitalnoj pravednosti (engl. Digital Fairness Act), koji se očekuje krajem ove godine, umjesto tek manjih izmjena postojećih pravila.

Ako se platformama društvenih mreža oduzme beskonačno skrolanje, zadane postavke optimizirane za angažman i stalne push obavijesti, ona je vjerojatno puno sigurnija za mlade. Nasuprot tome, nakon zabrane pristupa prema dobi sama platforma ostaje nepromijenjena, a rješavanje problema njezinih štetnih učinaka samo se odgađa. Rješenje temeljeno na sigurnom dizajnu smanjilo bi izloženost proizvodu koji se pokazao štetnim za djecu i tinejdžere i preoblikovalo tržišne poticaje, stvarajući prostor za natjecanje sigurnijih platformi. EU zahtijeva da većina proizvoda koji ulaze u Uniju budu zakonski sigurni. Društvene mreže ne bi trebale biti iznimka.

© Project Syndicate, 2026.