U prvi ovogodišnji broj Svijeta novca ulazimo s temom koja je ponovno uzdrmala svijet – naftnim šokom potaknutim ratom na Bliskom istoku.

Energetska tržišta reagiraju nervozno, cijene skaču, a stari podsjetnik vraća se na velika vrata: globalna ekonomija, htjeli to priznati ili ne, i dalje primarno ovisi o crnom zlatu. Kada energenti poskupe, brzo se otvaraju i stare rasprave o rupama u proračunu, javnom dugu i inflaciji koja ponovno prijeti razbuktavanjem.

No posao u financijskoj industriji, kao i uvijek, ide dalje. U Hrvatsku je, primjerice, u šoping po jednu banku stigao američki wealth fond koji našu zemlju vidi kao potencijalni koridor između SAD-a i Europe. Ideja je ambiciozna: financijski most koji bi bio popločan tokeniziranim depozitima. Hoće li se taj projekt ostvariti, uvelike će ovisiti o regulatoru koji tek treba dati svoju riječ.

Bavimo se i fondovskom industrijom koja, unatoč rastu tržišta kapitala, još uvijek plaća cijenu prethodnih kriza. Povjerenje ulagača vraća se sporo – mnogi su se “opekli na mlijeko pa danas pušu i na jogurt”. To se vidi i u opreznijem izboru imovine, ročnosti ulaganja i sklonosti riziku.

Na kraju donosimo i jednu optimističnu priču. Startup Farseer pokazuje da inovacija u Hrvatskoj ne nedostaje i da domaća tehnološka rješenja mogu konkurirati i najvećim globalnim igračima. Zašto stati na regiji ako je potencijal globalan? Prvi korak je širenje prema Zapadu, a dugoročni cilj izlazak na burzu. Tko zna – možda za nekoliko godina dobijemo još jednog hrvatskog jednoroga.