Ruski dronovi na mlazni pogon nedavno su pogodili vlak u Ukrajini, svega milju od poljske granice. Pilotima dronova i njihovim nadzornicima u Kremlju moralo je biti poznato da su dužnosnici iz Europe, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Država i drugdje prethodno napustili Kijev vlakom nakon sudjelovanja na godišnjem sastanku Jaltinske europske strategije (YES), nekoj vrsti ukrajinskog Davosa. No, vlakovi koji su prevozili bivšeg britanskog premijera Borisa Johnsona, bivšeg švedskog premijera Carla Bildta, bivšeg ravnatelja CIA-e Davida Petraeusa i bivšeg poljskog predsjednika Aleksandra Kwaśniewskog, između ostalih, nisu pogođeni. Jesu li ih Rusi promašili namjerno ili zbog nesposobnosti?

’Prijateljske’ razmjene

Kakav god bio odgovor, nema sumnje da stalna potpora zapadnih dužnosnika Ukrajini, koja je bila vidljiva na Godišnjem sastanku YES-a, smeta Kremlju. Na kraju jedne panele rasprave, poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski iskreno je primijetio da bi NATO, ako bi bio napadnut, mogao prilično brzo poraziti Rusiju: “Ako su Ukrajinci u šest mjeseci izbacili iz pogona polovicu ruskog kapaciteta prerade, mi bismo to mogli učiniti za šest tjedana i izbaciti iz pogona drugu polovicu.” Sikorski je poslije potvrdio da je mislio na europske članice NATO-a.

Kremlj je bio zapanjen tom izravnom izjavom i brzo je prešao u ofenzivu, a glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova nazvala ju je “rusofobijom”. Možda su se dužnosnici Kremlja navikli na prijateljske razmjene s takozvanim “pregovaračima” američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom – slijepim amaterima “bez tereta geopolitičkih detalja”, kako je to rekao Edward Luce u Financial Timesu. Viktor Sobolev, član Odbora za obranu Državne dume, odbacio je tu pretpostavku: “Ne planiramo nikoga napasti; predsjednik je to mnogo puta rekao.” Nije važno što je ruski predsjednik Vladimir Putin također žestoko zanijekao da ima bilo kakvu namjeru napasti Ukrajinu, a prije toga Gruziju. Kako bi jasnije istaknuo koliko je Rusija bezopasna, Sobolev je potom upozorio Poljake da ne izazivaju “zemlju koja posjeduje nuklearno oružje”.

Najpatetičniji komentar došao je od Putinova pomoćnika Nikolaja Patruševa, koji je optužio Sikorskog za “rusofobnu pomamu” i tvrdio da Rusija nikome nije prijetnja jer nema razloga provoditi vojne operacije protiv Europe. Ali, ako bi Rusija napala Poljsku, dodao je, ta zemlja prestala bi postojati u roku od dva do tri dana. (U kasnijem televizijskom intervjuu Sikorski je odbacio Patrushevovu prijetnju, primijetivši da je “dva do tri dana” onoliko vremena koliko je Rusiji trebalo da 2022. godine okupira Kijev.)

Kremlj je odlučan izolirati Ukrajinu. To znači ne samo slomiti volju zemalja koje podržavaju Ukrajinu, već i fizički je odvojiti napadima na trgovačke brodove na Crnom moru i granatiranjem tri glavne luke u Odesi. To je paraliziralo izvoz žitarica na vrhuncu izvanredne žetve i spriječilo čak i oprezno kretanje tereta duž obale Rumunjske i Bugarske, što će imati posljedice za gospodarski opstanak Ukrajine i svjetske cijene hrane.

Ove godine Dunav bilježi iznimno nizak vodostaj, što je riječne luke učinilo praktički neupotrebljivima. Osim prirodnih nepogoda, plovidba je i visok sigurnosni rizik jer su i manja plovila izložena vojnim napadima. Ozbiljnost situacije potvrđuje i nedavni incident u ušću Dunava, gdje je civilni teretni brod na ruti prema rumunjskoj luci Galați pogođen ruskim dronom, pri čemu su smrtno stradali kapetan i nekoliko članova posade.

’Ne budimo naivni’

Kopnene rute također su poremećene ruskim napadima na ukrajinske granične prijelaze. Nedavno je pogođen prijelaz Starokozache, koji vodi u Moldaviju, kao i most Mayaki na istoj ruti. Zatvaranje graničnih prijelaza, bez obzira na to koliko je kratko, može vlakove i automobile koji čekaju pretvoriti u laku metu čak i za najneiskusnije operatere dronova. Ceste mogu biti nešto manje opasne od željezničkih pruga jer se itinerari mogu mijenjati u kratkom roku. Petraeus, jedan od dužnosnika kojeg je gotovo pogodio ruski dron dok je napuštao Kijev vlakom, predložio je da bi sljedeći put možda išao automobilom.

Ti napadi ne mogu ostati bez odgovora jer izoliraju Ukrajinu i ohrabruju Putina da nastavi iskušavati Zapad. Nakon nedavnog bombardiranja vlaka, glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea pitali su o mogućnosti ruskog napada koji bi mogao zahtijevati odgovor saveza. On je upozorio: “Ako ste spremni žrtvovati 1,2 milijuna vlastitih ljudi u ovoj ludoj, neizazvanoj borbi, ne budimo naivni u vezi s onim što bi Putin mogao učiniti.”

Podatkovni centri

Znate li koliko bi vaša tvrtka izdržala bez ključnih sustava i koliko bi je stajao prekid?

Od Murtera do Zagreba

Imate li plan za vikend? Ovi restorani mogli bi biti razlog da krenete na put

Približavanjem zime Ukrajini je očajnički potrebna pomoć: agregati, grijalice, topla odjeća i elektrane. Kada je granica zatvorena, dovođenje pomoći osjeća se pomalo kao dostava stvari za zatvorenike na kapijama zatvora.

Ali, to je upravo ono što Putin pokušava postići. On nastoji uništiti cijelu zemlju prekidom njezinih veza sa svijetom. Ukrajinci znaju što ih čeka ako Putin uspije. Jesmo li mi ostali svjesni što omogućujemo nečinjenjem? Ruttovim riječima – ne budimo naivni.