Hrvatska nema kodeks korporacijskog upravljanja iako je Zakonom o trgovačkim društvima iz 2003. godine propisano da se donese. Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika HUM CROMA pokrenulo je njegovu izradu i objavilo nacrt kodeksa korporacijskog upravljanja. Do lipnja iduće godine HUM CROMA i Udruženje članova nadzornih odbora obvezalo se izraditi prijedlog Hrvatskog kodeksa korporativnog upravljanja prema najboljoj praksi u gospodarstvima zemalja članica EU. S dokumentom bi se potom trebali usuglasiti Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Gospodarsko socijalno vijeće RH i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Kodeks iznad zakona
“Kodeks korporacijskog upravljanja iznad je zakona i nema svrhu prepisivati ga i ponavljati slovo i duh Zakona o trgovačkim društvima. Kodeks ulazi u područje koje vrijedi za korporativno upravljanje u dioničkim društvima koja su na burzi”, objašnjava Esad Čolaković, glavni menadžer CROME. Dodaje kako je to primarna svrha kodeksa, a šira je namjena njegova primjena i kod onih društava koja se žele uvrstiti na burzu te kod d.o.o. koji imaju nadzorne odbore. Ukratko, cilj je kodeksa uspostaviti visoke standarde korporacijskog upravljanja i transparentnosti poslovanja dioničkih društava. Cilj je dobrim i odgovornim upravljanjem i nadziranjem dioničkih društava u prvom redu zaštititi investitore, a zatim i druge nositelje interesa. Kodeks pobliže definira što se smatra sukobom interesa, koje transakcije s dionicama se smatraju neetičnim, što se misli pod unutarnjim povlaštenim informacijama i sl. Zakon o trgovačkim društvima i Zakon o vrijednosnim papirima utvrđuju što se smatra općenito sukobom interesa ili nedopustivim postupcima zloporabe povlaštenih informacija, tumači Čolaković. Svrha kodeksa je, kaže, utvrđivanje onih ograničenja i postupaka koje kompanije moraju provoditi kako bi isključile sukob interesa. Primjerice, u nacrtu kodeksa se kaže kako je “neovisno o podacima koje je društvo dužno objaviti sukladno zakonu ili drugim pravilima, društvo je dužno u najkraćem mogućem roku javno objaviti i time staviti na raspolaganje svim zainteresiranim stranama bitne podatke o radu i djelovanju društva, kao i sve podatke o činjenicama i okolnostima koje mogu biti od utjecaja na cijenu dionica tog društva (cjenovno osjetljive informacije).” Neobjavljene cjenovno osjetljive informacije smatraju se pak povlaštenim informacijama i potpadaju pod poseban režim čuvanja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu