U Hrvatskoj je podružnica Knaufa iz Austrije osnovana 1992. godine.l Tvrtka je 1997. od Hrvatskog fonda za privatizaciju kupila kninski proizvođač gipsanih ploča gdje je 2004. otvorena novosagrađena tvornica u koju je uloženo 40 milijuna eura. Nekoliko mjeseci prije otvaranja ove i zasada jedine tvornice tog građevnog materijala u Hrvatskoj, Stjepan Rak je imenovan direktorom.

Kako se Knauf snašao u recesiji?
Knauf nije zaobišla recesija, no kompanija se prilagodila situaciji poslujući uspješno, ali u smanjenim okvirima. Od 2004. Knauf Hrvatska je svake godine povećavao ukupne prihode i broj zaposlenih oko 30 posto. Prije recesije izvozili smo više od 50 posto proizvodnje, a danas je to oko 40 posto. U Hrvatskoj su ove godine naši ukupni prihodi manji 18 posto. No u odnosu na lani povećali smo tržišni udio, ostajemo apsolutni lider. Zadržali smo svih 136 radnih mjesta, u Kninu sto, a ostala su u Zagrebu i diljem Hrvatske na tehničko komercijalnim poslovima. Inače, ova godina pokazuje pad vrijednosti ugovorenih radova, broja izdanih građevinskih dozvola te smanjenje cijena nekretnina. Zabrinjava što je i dugoročan trend negativan.

Kako se borite protiv krize?
Naši su najveći međunarodni i domaći stručnjaci razvijali strategije kako se nositi s krizom te danas imamo definiranu razvojnu koncepciju i konkretne ciljeve koji osiguravaju dugoročnu stabilnost. Jedan od strateških ciljeva je održati se liderom na hrvatskom tržištu i nemamo veliku konkurenciju. Pratimo razvoj tržišta suhe gradnje i možemo s našim inovativnim rješenjima u graditeljstvu utjecati na njegov razvoj. Postulati te strategije su još ciljanija obrada tržišta, rast izvoza, uvođenje novih inovativnih proizvoda, ulazak u nove tržišne segmente i odlična kontrola troškova.

Je li bankrot Peveca utjecao na vaše poslovanje?
Pevec je jedan od značajnih kupaca, no takvi pojedinačni slučajevi ne mogu ugroziti naše poslovanje. Naši najveći kupci su specijalizirani trgovci građevnim materijalom i kupci u Pevcu su se okrenuli u druge trgovine. Međutim, osim smanjenja građevinske aktivnosti drugi najveći problem u poslovanju je otežana naplata potraživanja. Pevec se nastoji spasiti od stečaja, ali za sada ne vidim nikakva rješenja. Mi smo samo jedni od 1600 dobavljača koji potražuju ukupno 700 milijuna kuna. Uspjeli smo dio potraživanja kompenzirati uslugama Pevecova transporta.

Kako ste održali broj radnika uz smanjene kapacitete?
To smo učinili internim mjerama jer su nam kriteriji za potporu koju je mislila dati Vlada za kraće radno vrijeme bili neprihvatljivi. Trebao se subvencionirati neradni petak, ali uvjete nismo mogli ispuniti jer, primjerice, u prošloj se godini moralo poslovati pozitivno, a već ove godine s gubitkom. U Austriji i Sloveniji državne mjere koje se tiču subvencije jednoga radnog dana u tjednu vrlo dobro funkcioniraju.

Što mislite o kriznom porezu i dolasku prvog čovjeka HUP-a na mjesto ministra gospodarstva? Aktualizirano je i pitanje tečaja kune.
Ne sumnjam da će Vlada pronaći put izlaska iz krize. No još ne vidim cjelovitu strategiju ili bar prvi korak na putu gospodarskog oporavka. Kada bi krizni porez bio u funkciji izlaska iz krize, onda bih ga podržao. Kako ne vidim cjelovito rješenje, takvi parcijalni potezi ne ulijevaju nadu za oporavak. Što se politike tiče pozdravljam dolazak ministra iz redova gospodarstvenika. Vlada se, međutim, nije dotakla ključnih problema te odlučila kakvo gospodarstvo želi. Hrvatska se posljednjih godina razvijala na račun zaduživanja u inozemstvu i ako smo takav cilj željeli, onda smo ga postigli. Dugoročno je štetila i stroga monetarna politika izvoznom gospodarstvu. Nisam zagovornik devalvacija preko noći, ali snaga valute mora biti u korelaciji sa snagom gospodarstva.

Kako bismo mogli povećati konkurentnost?
Općenito ne bih mogao izdvojiti posebne konkurentske prednosti prema kojima smo prepoznati u svijetu. Kina se pozicionirala kao tržište jeftine radne snage, a Njemačka kao tržište koje isporučuje visokokvalitetnu robu. U Hrvatskoj ima izuzetno kvalitetnih proizvoda prema kojima smo cijenjeni u svijetu, ali glavnu konkurentsku prednost na razini države tek trebamo pronaći. Kvalitetnom strategijom razvoja, prekograničnom suradnjom iz koje ćemo vidjeti koja su očekivanja budućih izvoznih tržišta i razvojem vlastitoga ljudskog potencijala volio bih kada bismo se mogli pozicionirati kao zemlja visokokvalitetnih specijaliziranih proizvoda i usluga. Mala smo zemlja, a upravo specijalizirani proizvodi imaju visoke marže. Jednadžba razvoja za Hrvatsku bi onda glasila: mala baza ljudstva x visoke cijene s visokim maržama, a jedino visokospecijalizirani proizvodi opravdavaju takvu cijenu.

Nova zapošljavanja stručnih kadrova

loše spavanje

Ako se budite umorni, možda je vrijeme da promijenite ono na čemu spavate

ubrzana digitalizacija

Jedna stvar odlučuje hoće li Europa imati sigurnu energiju i brži internet

Kakvi su vam planovi za 2010. godinu i hoćete li imati nove investicije?
Prilagodit ćemo našu organizaciju budućim očekivanim izazovima, što uključuje nove stručnjake u Knaufovu timu, proširenje asortimana koji nudimo s novim i inovativnim rješenjima. Naše je tržište unatoč krizi jedno od zrelijih tržišta i nije dovoljno nuditi standardan i uobičajen asortiman. Primjerice, ove smo godine lansirali ručne i strojne gipsane žbuke koje su broj 1 u Europi. Na takav ćemo se način boriti da i u 2010. ostanemo generator razvoja građevinarstva. Svakako, potrebni su nam stručni ljudi, ljudi sa svježim pogledom na poslovanje i oni koji nisu opterećeni dosadašnjim načinom razmišljanja. Planiramo zaposliti 10-ak novih stručnjaka u svim segmentima poslovanja. To su oni koji su u stanju voditi velike Knaufove projekte u Hrvatskoj, iz područja marketinga, građevinarstva, ekonomije, financija, strojarstva i rudarstva.