U okviru projekta društveno odgovornog poslovanja, koji program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) provodi u Hrvatskoj u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva uz financijsku potporu Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške, izrađen je u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka projekt upravljanja osobnim financijama.

Glavni ciljevi
Jedan od ciljeva projekta u kontekstu promicanja koncepta i prakse društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj je demonstracija prirode funkcioniranja i prednosti zajedničkog djelovanja u poslovnom sektoru. HUB i banke članice, među kojima su i Erste & Steiermärkische Bank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP banka, Privredna banka Zagreb, Slavonska banka i Volksbank u suradnji s UNDP-om pripremili su besplatne interaktivne radionice za građane na temu planiranja i upravljanja osobnim financijama koje građanima vode zaposlenici banaka.
Početna ideja radionica je usklađivanje financija, odnosno ukupnih prihoda i rashoda građana te omogućavanje jasnog sagledavanja vlastitoga troškovnog portfelja. Za lokaciju pilot-projekta odabran je Zagreb, a u daljnjim se fazama očekuje sudjelovanje više banaka te širenje u svim hrvatskim regijama. Iz HUB-a su izjavili kako bi projekt osim na financijsko ponašanje građana trebao izravno utjecati i na čitavo područje društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj jer će putem njega biti dokumentirane poslovne prednosti angažmana poduzeća: osnaživanje inovativnosti i razvoj novih proizvoda, utjecaj na reputaciju te razvoj ljudskog kapitala.

Svjetska iskustva
Zoran Bohaček, direktor HUB-a, izjavio je kako za dobro upravljanje vlastitim financijama ne postoji “čarobni štapić”, već je edukacija ono što pomaže većoj financijskoj pismenosti građana. “Boljim upravljanjem prihodima i troškovima i poznavanjem bankovnih usluga građani će moći sami za sebe donositi bolje financijske odluke”, izjavio je Bohaček.
Heidi Eterović, voditeljica projekta društveno odgovornog poslovanja UNDP, izjavila je kako slične incijative već postoje u svijetu. “Takve projekte među ostalim provodi i Citibank, a i bankarske asocijacije u Australiji, Novom Zelandu i Kanadi”.
U Hrvatskoj je već godinama zabilježen rast vanjskog, ali i osobnog duga kao i potrošnje, te je malo vjerojatno da će takav projekt polučiti uspjeh kao što je to slučaj u gospodarski superiornijim zemljama. Naime, ako je poznato da prosječna hrvatska plaća ne pokriva ni najnužniju “potrošačku košaricu”, velika je vjerojatnost da bi daljnjim redukcijama troškova stanovništvo bilo svedeno na preživljavanje. Međutim, ako se na radionice odluče oni koji svojim dohotkom odstupaju od hrvatskog prosjeka te žive po zapadnjačkoj ekonomskoj maksimi “što je više prihoda, veći su i rashodi”, šanse da će takva radionica ispuniti svoje ciljeve i postati nešto više od pilot-projekta postaju ipak realne.