Prema istraživanju koje je o radu od kuće proveo portal MojPosao u kolovozu 2007. godine na više od 900 posloprimaca i 75 poslodavaca, čak 51 posto poslodavaca pruža mogućnost rada od kuće, a 28 posto ispitanih posloprimaca radi od kuće.Kao glavne nedostatke takve vrste rada zaposlenici navode teškoće u komuniciranju, dok poslodavci smatraju da je najveći nedostatak ometanje od strane ukućana. Pod radom od kuće podrazumijeva se uobičajeni radni odnos s razlikom da zaposlenik ne boravi u samoj tvrtki već posao obavlja od kuće, pri čemu eventualno ima dogovoren jedan ili dva dana u tjednu kada dolazi u tvrtku kako bi obavio poslove koje ne može raditi od kuće (sastanak s klijentima, nadređenim, kolegama, primanje novih radnih zadataka ili komentiranje obavljenog posla). Istraživači upozoravaju da se pod radom od kuće ne podrazumijeva dodatno obavljanje radnih zadataka koji se ne stignu napraviti za vrijeme radnog vremena u tvrtki i slično.

Muškarci prednjače
Ovo istraživanje pokazalo je da sudionici hrvatskog tržišta rada pod pojmom rada od kuće podrazumijevaju oba gore navedena slučaja. Uzimajući u obzir sve navedeno, čak 58 posto ispitanih posloprimaca izjavilo je da u tvrtki u kojoj rade ne postoji mogućnost rada od kuće, 35 posto ih je izjavilo kako takva mogućnost postoji, dok preostalih 8 posto ne zna postoji li mogućnost rada od kuće u tvrtki u kojoj rade. Oko 28 posto ispitanika radi od kuće, od toga 60 posto muškaraca u odnosu na 40 posto žena. Isto tako, 51 posto poslodavaca izjavilo je da u njihovoj tvrtki postoji mogućnost rada od kuće. Poslodavci koji takav rad omogućuju najčešće navode kako je to zbog tehnologije koja to dopušta te kako je na taj način zaposlenicima olakšano usklađivanje privatnog i poslovnog života, dok ispitani poslodavci koji ne omogućuju takav način poslovanja kao razlog najčešće navode prirodu posla. Od ispitanika koji su izjavili da rade od kuće, njih 33 posto radi od kuće barem četiri puta tjedno. Povremeno, tj. samo u iznimnim situacijama od kuće radi 23 posto ispitanika, jednom do tri puta tjedno 35 posto ispitanika, dok preostalih 9 posto od kuće radi rjeđe od jednom tjedno. Rad od kuće je relativno nov način poslovanja o čemu svjedoči činjenica da, od onih ispitanika koji rade od kuće, 67 posto ispitanika od kuće radi unazad dvije godine dok je manje onih koji na takav način rade dulje od dvije godine (33 posto).

Od ispitanika koji ne rade od kuće, čak 75 posto bi to željelo. 14 posto ispitanika ne bi željelo raditi od kuće, dok 11 posto ne zna. Od poslodavaca koji ne omogućuju rad od kuće, 38 posto ih razmišlja o uvođenju istog, dok preostalih 62 posto ne razmišlja o takvom potezu i to prvenstveno zbog prirode posla koju takav način rada ne podržava. Kao najveće prednosti rada od kuće posloprimci navode: vremensku fleksibilnost – 57 posto ispitanih posloprimaca, nema putovanja na posao i natrag (47 posto), mogućnost usklađivanja poslovnog i obiteljskog života (42 posto), veću udobnost (npr. ležernija odjeća) (24 posto), prostornu fleksibilnost (9 posto). Svega 2 posto ispitanika smatra da rad od kuće nema prednosti, s napomenom da je svaki ispitanik mogao navesti najviše dvije prednosti.Da rad od kuće doprinosi smanjenju stresa – uglavnom ili u potpunosti se slaže 85 posto ispitanih posloprimaca, većoj produktivnosti (83 posto), većem zadovoljstvu poslom (82 posto), lakšoj koncentraciji na posao (80 posto), većem radnom elanu (75 posto). Čak 49 posto ispitanih poslodavaca smatra da rad od kuće smanjuje troškove tvrtke. Njih 32 posto smatra da troškovi ostaju isti, dok 16 posto ispitanih poslodavaca ne može procijeniti. Samo 4 posto poslodavaca smatra da rad od kuće povećava troškove tvrtke. Poslodavci smatraju da rad od kuće doprinosi povećanju zadovoljstva zaposlenika (88 posto ispitanih poslodavaca se u potpunosti ili uglavnom slaže), lakšem privlačenju novih zaposlenika (67 posto), donosi financijsku korist (64 posto), doprinosi smanjuju izostajanja zaposlenika s posla (64 posto), omogućava zadržavanje starih kvalitetnih zaposlenika (61 posto), povećava produktivnost zaposlenika (55 posto).

Najzastupljeniji informatičari
Kao najveće nedostatke rada od kuće ispitani posloprimci su naveli teškoće u komuniciranju s kolegama i nadređenim (44 posto), ometanje od strane ukućana (41 posto) i nedostatak odgovarajuće tehnologije (31 posto) dok poslodavci smatraju da su najveći nedostaci nemogućnost samodiscipliniranja (58 posto) te zatim teškoće u komuniciranju s kolegama i nadređenima (49 posto) te ometanje od strane ukućana (43 posto). Rad od kuće najzastupljeniji je u ICT djelatnosti, 31 posto ispitanika koji rade u području ICT-a radi od kuće. Od ukupnog broja zaposlenih u tvrtkama financijske djelatnosti, 30 posto ih radi od kuće. Slijede: trgovina (25 posto), znanost, obrazovanje i odgoj (20 posto) i građevina i arhitektura (17 posto). Najmanji broj zaposlenika koji radi od kuće u promatranim djelatnostima ima državna uprava gdje svega 15 posto zaposlenika radi od kuće.

Od kuće najviše rade stanovnici Zagreba

Kao što moglo očekivati, mogućnost rada od kuće najveća je u Zagrebu i okolici gdje je 39 posto ispitanih posloprimaca navelo da tvrtke u kojima rade pružaju tu mogućnost. Slijedi sjeverna Hrvatska gdje je to moguće u 33 posto tvrtki, zatim Istra i Kvarner (31 posto), Dalmacija (29 posto) i središnja Hrvatska (27 posto). Na samom začelju nalazi se istočna Hrvatska gdje mogućnost rada od kuće pruža svega 23 posto tvrtki.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe