Predsjednik Uprave najveće hrvatske turističke tvrtke Maistre, čiji kampovi čine 24 posto ukupne hrvatske kampinške ponude, Renco Miletić na nedavnoj skupštini Hrvatske kamping udruge izabran je za predsjednika Odbora za strateški razvoj kamping turizma. Analizirajući u Cavtatu rezultate protekle turističke sezone, hrvatski turistički djelatnici zajedno s inozemnim turističkim ekspertima konstatirali su kako se Hrvatska nalazi među tri europske zemlje s najvećim rastom turističkog prometa. To se, međutim, ne odnosi i na kamping koji čini 24 posto hrvatske turističke ponude, u Istri čak 50 posto. Kamping je posljednjih godina počeo stagnirati, a ove godine i padati, pa je ostvario četiri posto manje turističkih noćenja nego lani.

Turizam je avantura
Razloga za negativan trend u tom važnom segmentu turističke ponude je nekoliko, ističe Renco Miletić, diplomirani ekonomist, koji je radnu karijeru započeo u industriji, u tada prestižnoj Tvornici alatnih strojeva Prvomajska u Raši. Radio je i u organima vlasti, a zatim u bankarstvu. Godine 1997. otisnuo se u turizam, postavši predsjednik Uprave umaškog Istraturista. Tada glavni izazov bio je dolazak španjolskog lanca Sol Melia, koji je ugovorno preuzeo vođenje marketinškog menadžmenta. Danas je Sol Melia jedan od kandidata za kupnju većinskog paketa Istraturista koji je posljednjih godina izrastao u destinaciju s četiri zvjezdice. No, Miletić ide u nove izazove. Priprema se u okviru TDR-a, današnje Adris grupe, preuzimanje Jadranturista i Anite Vrsar, za što je trebao iskusan, sposoban, uporan entuzijasta, kakvim se već do tada pokazao Miletić. Najprije spajanje, pa preustroj nove tvrtke i veliki investicijski ciklus od 2,5 milijardi kuna koji se odvija po planu i treba se okončati 2009. “Turizam je avantura, mnogo je tu nepoznanica, osobito u našim uvjetima, ali to je i izazov veći, a rezultati slađi. Za mene su svi segmenti te djelatnosti na dlanu i zato sam prihvatio vodstvo Odbora za strateški razvoj kampinga jer mislim da i tu mogu dosta toga dati, odnosno svoja pozitivna iskustva prenijeti u opće dobro”, kaže prvi čovjek Maistre Renco Miletić.

Koji su razlozi negativnog trenda hrvatskog kampinga? “Vidim ih u brzom odmicanju kvalitete ponude nama najkonkurentnijih zemalja: Francuske, Italije i Španjolske, lošoj promociji našeg kampinga, nesrazmjernom odnosu kvaliteta-cijena (po ADAC-ovoj ocjeni naši su kampovi na osmom mjestu po kvaliteti, a po cijenama na četvrtom), a na kraju tu je i zanemarivanje te turističke djelatnosti u zakonskoj regulativi. Odbor na čijem sam čelu odnedavno imat će pune ruke posla ako se želi okrenuti nova stranica hrvatske kamping ponude, što bez jake potpore sustava turističkih zajednica, nadležnih ministarstava, turizma, gospodarstva, financija, i stvaranja opće pozitivne klime neće ići. Najprije trebamo utvrditi što zapravo Hrvatska s kampingom želi, treba donijeti strategiju razvoja kamping turizma, zatim ubrzano investirati u poboljšanje kvalitete proizvoda kako bismo mogli zadržati sada previsoke cijene i na kraju moramo redefinirati cijeli taj proizvod u skladu s gostima koji nam sada dolaze. Urbanim gostima asfalt zamijeniti mirnom očuvanom prirodom, ali i ambijentom koji nudi odmor, zabavu, rekreaciju, opuštanje cijelog dana. A upravo tu smo tanki”, kaže za Poslovni dnevnik Renco Miletić.

Riješiti probleme
Odbor je već utvrdio terminski plan jer vremena za čekanje nema, a 2007. godina mogla bi biti još kritičnija od ove. Zato odmah idu u akciju razrješavanja problema, najprije na državnoj razini, koji se odnose na status turističkog zemljišta što je kočnica bilo kakvom daljem razvoju jer ništa se ne može graditi ni dograditi bez kvalitetnog rješenja turističkog zemljišta. To je pat-pozicija zbog toga što stoje mnoge investicije kao i kategorizacija kampova. Miletić drži da bi najkvalitetnije rješenje za kampove bilo koncesionarstvo i trebalo bi brzo donijeti zakon o pravu građenja. Osnovni ciljevi koje je Odbor utvrdio za 2007. godinu su izrada strategije razvoja kampinga, zaustavljanje daljnjeg pada prometa u tom dijelu turizma, ali i razrješenje legislative. Tek iza toga može se krenuti u novi razvojni ciklus, a on pretpostavlja mnogo više od onoga što imamo danas. Naše su prednosti prekrasna priroda i more, a nedostaci naših kampova su izgled parcela, loša opremljenost dijela sanitarnih čvorova, te odnos cijene i ponude. “Naše kampove trebamo pretvarati u parkove u kojima se ugodno i udobno živi, s otvorenim i zatvorenim bazenima i dvoranama, raznovrsnim ugo objektima, wellnes centre, osmišljenu zabavu za sve uzraste, stalnu animaciju gostiju, sadržaje za loše vrijeme… Ušao sam u Odbor zbog toga da pokušamo prvo promijeniti filozofiju odnosa prema kampovima, zatim hitno na razini države donijeti propise koji definiraju do kraja status kampinga, zaustaviti negativni trend, odnosno poboljšati ponudu najprije do razine koja će nam omogućiti zadržavanje sada previsokih cijena, a onda ići dalje. To dalje znači dobro balansirati odnos kapaciteta u čvrstim objektima i kampovima jer produženje sezone uz dakako bogate i raznovrsne sadržaje osiguravaju hoteli i apartmani. Ali kampovi zato stvaraju pravu turističku sezonu i osiguravaju široku paletu potrošnje jer kampinški gosti su pokretljiviji, više troše. Mi smo u Maistri već krenuli tim putem i rezultati su vidljivi”, otkriva strategiju rada svog strateškog odbora Renco Miletić.

U hrvatskim kampovima 445 milijuna noćenja

Hrvatska je po važnosti šesta kampinška destinacija u Europi, koja u kampovima ostvaruje 445 milijuna noćenja. Imamo 526 kampova sa 67.802 kamp-jedinica, odnosno 207.000 smještajnih jedinica. Istra nosi 53 posto kamping kapaciteta, Kvarner 19, a Dalmacija 27 posto. U kampovima, koji nose 24 posto hrvatskih turističkih kapaciteta, ostvaruje se 25 posto od ukupnog broja turističkih noćenja (a 96,6 posto noćenja ostvaruju strani gosti). Iskorištenost kapaciteta je 60 dana. Najviše kamp-gostiju dolazi iz Njemačke, Slovenije, Nizozemske.