O poslovnoj se etici u nas sve više govori, no etično poslovanje u praksi znatno se rjeđe primjenjuje. Relevantna ekonomska istraživanja ukazuju da se primjenom poslovne etike povećava produktivnost, učinkovitost, proizvodnost, ali i da se postiže dugotrajnost. Zato, ako ne iz filantropije, onda zbog računice, najuspješnije organizacije i kompanije imaju posebne odjele i mehanizme provjeravanja i implementiranja etike u poslovanju, kadrove koji se time bave i slično. Ne postoje primjeri da je ispravna primjena etike u praksi štetila nekoj organizaciji.

Brže u EU
“Etika daje objektivnu komparativnu prednost, bitan je čimbenik konkurentnosti, good business i u svakom slučaju se isplati o čemu svjedoče brojni primjeri. Gotovo svi zahtjevi iz Europske unije usmjereni su na etiku, zato će, primjerice, neka institucija ili organizacija koja je u svoje poslovanje ugradila poslovnu etiku brže dobiti zajam, po nižoj kamatnoj stopi i uz manje komplikacija. Dakle, brže ćemo ući u eurointegracijske procese u poljoprivredi ili u bilo što drugo ako u odnosu na krave i koze, prirodu, ribare, seljake i sl. primjenjujemo etička pravila. Zagrebački Ekonomski fakultet ima tu komparativnu prednost u svim integracijskim procesima: pri dodjelli zajmova, stipendija, prednosti kod fondova, doktorskih i magistarskih radova. Na sveučilištima Njemačke, Austrije, Francuske i dr., naime, poslovna etika nužan je predmet, u Hrvatskoj je to novo i prilično neuobičajeno”, objašnjava dr. sc. Borna Bebek, redovni profesor poslovne etike i menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i napominje kako se u ovaj proces znanstvenici, ali i država, politika i Sveučilište sve više uključuju. Podsjeća kako poslovnu etičnost svojim članicama diktira Svjetska trgovinska organizacija i ističe kako tvrtka koja kotira primjerica na Londonskoj burzi u strukturi, statutu i poslovniku mora imati etički kodeks zaposlenika koji se time profesionalno bavi.

Etika u modi
“Poslovna etika je na neki način postala moda i interes za nju će rasti i kod nas, pa makar i zbog toga. U jednoj su fazi poduzeća imala svoje psihologe, a sada osobu za etička i socijalna pitanja. Subjektivni aspekt etike u nas je prisutan, no on mora biti i mjerljiv: nije dovoljno, simbolično rečeno, ne varati na vagi, točno dolaziti na posao i slično. Uvođenje etičkih standarda u interesu je svake tvrtke i Hrvatske kao cjeline. Valja djelovati na poslovne subjekte da sami dobrovoljno uključuju etičke komponente u poslovanje. Tako se stvara i veća lojalnost klijenata i zaposlenika. Želja za etikom i njezino implementiranje treba rasti, a za to je potreban odlučan i svjestan rad medija, profesora, građana i umjetnika”, tumači prof. Bebek i podsjeća kako bi svi kao i Aristotel trebali vezati pojam etike i ekonomike. “Etičan si da bi bio ekonomičan i ekonomičan da bi bio etičan. Ako jeftino i bez puno štete možeš doći do rezultata, to je etika. Ispravne ekomomske teorije vežu etičnost i uspješnost, a etična društva i tvrtke prosperiraju. Antipatično, pak, može biti forsiranje lažne slike da je etičan netko tko se slijepo drži etičkih pravila”, pojašnjava Bebek i naglašava kako je poslovna etika višedimenzionalan i specifičan pojam koji objedinjuje u subjektivnom smislu vrline, kvalitete duha i srca, a u objektivnom, pravila i kodekse.

Više kodeksa
Ističe kako je subjektivni aspekt etike važan, ali da se u Hrvatskoj neće pogriješiti ako se snažnije zakorakne i u objektivni dio. Točnije, potrebno je još više pravila, kodeksa, istraživanja, skupova, pisanih radova jer svega toga, veli, u nas ima malo. “Ako bi etika bila zakon, njome bi se bavila policija ili pravo. Podosta onih koji se bave etikom i zaštitom morala govore kako će sve biti u redu ako imamo dovoljno ljudi s pištoljima i čuvare reda. Daleko od toga da nam ne trebaju, no mnogi ne vide dalje od toga da objektivnim pravilima rješavaju etičke probleme”, zaključuje Bebek.

Poslovno etičan menadžer
“Poslovno etičan menadžer istodobno je etičan u više dimenzija: u srcu, duši i materijalnom smislu, bez da ikoga oštećuje. To je cjelovit čovjek koji poštuje društvo u svim aspektima, socijalno cjelovit i ne ugađa samo jednoj klasi, rasi ili profesiji. Ne može se, primjerice, svesti na korektnost prema intelektualcima, građanima, zdravima, a ne prema prirodi, socijalno osjetljivim skupinama i sl. Etički čovjek je složen čovjek koji višedimenzionalno razumije sebe i druge. Ono što daje lijevom, ne uzima desnom rukom”, kaže Bebek.