Najviša stepenica u nekoj tvrtki možda znači moć, ali traži i najvišu odgovornost. Biti CEO u svijetu koji se konstantno mijenja brzinom koju mnogi teško prate, danas je beskonačan Sizifov posao i sa sobom nosi odražene izazove. Pojedince na visokim funkcijama pak se gleda kao u božanstva koja sve znaju i riješit će probleme, ako treba, i čarobnim štapićem. E, nije tako. Direktori su samo ljudi koje može sustići i stres i umor i blokada. Udruga MBA Croatia stoga organizira “International lidership forum” na kojemu okuplja CEO-e i menadžere kako bi o svemu tome mogli razgovarati i razmijeniti iskustva.
Tema ovogodišnjeg foruma bila je “Tvoja karijera, tvoje zdravlje, ti”, a ispituje kako uravnotežiti zahtjeve vrhunske karijere i pritom ne ugroziti vlastito zdravlje.
Siguran prostor
“Je li funkcija CEO-a samo pozicija, titula ili tu ima nešto više, ono što je izvana nevidljivo, stalno ulaganje u znanje, odgovornost, stres itd., to su pitanja kojima smo se bavili na forumu”, kaže predsjednica udruge Stephanie E. Trpkov pa ističe da je cilj svega stvoriti siguran prostor gdje menadžeri mogu razmijeniti znanje i informacije te pokušati zajedno primijeniti najbolje prakse kako bi bolje funkcionirali unutar svojih uloga.
“Jedno od rješenja za stres je baš u zajedništvu i druženju. MBA Croatia je jedno od takvih mjesta za osobe na sličnim pozicijama. Lideri su navikli sebe držati na zadnjem mjestu, a ovo je način da se stave na listu prioriteta”, kaže pa poentira:
“Prvo sebi stavi masku s kisikom da bi mogao bolje brinuti o drugima.”
Ovom se premisom očito dobro vodio Goran Marinov, član uprave ZET-a, koji je do sada uspješno svladavao sve svoje funkcije i prelaske iz kompanija. On je govorio o tome što je najvažnije da bi netko mogao biti interdisciplinarni vođa i tako podijelio svoje iskustvo. U prvom redu ističe da je važno kontrolirati ego.
“On je jedan od naših glavnih blokera. Učenje je jako važno, a ako ego ne držite pod kontrolom, mislit ćete da sve znate i da možete doprinijeti kompaniji – e, pa ne možete.”
Dodaje i kako je ključno biti multidisciplinarni stručnjak jer “istraživanja pokazuju da kompanije koje vode CEO-ovi sa širim iskustvom imaju 10 postotnih bodova bolji performans od onih gdje su CEO-ovi s ograničenim iskustvom.”
Mnogi će u novu organizaciju doći s inspiracijom, novim idejama, željama, ali to može biti i zamka jer “tako najčešće imate prebrzu tranziciju i to je loše jer ćete biti percipirani kao netko tko je autoritativan, destruktivan i gotovo sigurno ćete naići na otpor.”
S druge strane ako se to zatomi, percipirat će vas kao neodlučnog i nestručnog, a ni to nije dobra stvar. Tvrdi da stoga ne postoji idealni tempo za organizacije, već ga sami moramo otkriti.
U cijeloj priči oko vodstva važan je i osobni brend jer on stvara povjerenje u društvu gdje ljudi vole sigurnost. Kao najvažniju kombinaciju vještina da bi netko uspio ističe aktivno slušanje, proaktivnost i analitiku, a svaki lider mora biti osoba koja se “uspješno može prilagoditi i mijenjati”.
Kada smo kod promjena, njih u kompanije danas uvelike donosi umjetna inteligencija. AI je stoga dobio svoj prostor na konferenciji.
Natalija Kordić, stručnjakinja za korporativnu kulturu te direktorica u Razumu pojašnjava kako je potrebno da organizacija napravi plodno tlo za uvođenje noviteta.
“Mora biti prilagođena za promjenu, a za to su potrebni vizija, smjer u kojem idete, razina upućenosti ljudi te prilagodljivost tržištu.”
Kaže kako sve počinje i završava s kulturom, a uspjet će oni koji će firmu pripremiti da prihvati nove promjene i alate.
Da je uvođenje AI-ja važno, slaže se i lovac na talente Ivan Vejin, direktor u TalentX-u.
“Učenje i transformacija su nešto što kompaniju može dovesti do cilja. Cjeloživotno učenje je perpetuum mobile, moramo se svi stalno negdje razvijati i implementacija AI-ja tu je jako bitna.”
S obzirom na posao koji radi, osvrnuo se i na poziciju lidera pa kada se neki i traži najvažnije je da se vidi njegova širina rada, a ne sam CV.
“On mora biti prilagodljiv, fleksibilan i lako se nositi s promjenama. Važna je i tehnička fluidnost kada je AI u pitanju pa će osobe s tim kvalitetama uspješno ploviti.”
Koliko su firme danas uistinu spremne za AI, odgovorio je Vedran Bajer, generalni menadžer za Adriatic regiju u Wonderfulu.
“Stvari se kreću brže nego ikad. Oni koji s korištenjem umjetne inteligencije nisu krenuli danas, sutra im je već kasno. AI je sada i znanost i umjetnost, a bilo kakva transformacija nije projekt, nego proces i toga moramo biti svjesni.”
Noviteti i promjene kucaju na sva vrata, o kašnjenju se stalno govori, a o zdravlju pak premalo. Okupljenima se zato obratila liječnica obiteljske medicine Ana Špoljarić koja je podijelila nekoliko savjeta oko toga kako sačuvati zdravlje u izrazito stresnom okruženju.
Vrijeme glavni problem
Ona kaže kako je općeniti zdravstveni profil prosječnog menadžera ukazuje na to da živi visokim tempom, da odluke donose pod pritiskom i u vrlo kratkom roku. Ističe kako je najveći problem baš to vrijeme jer za sebe ga ne izdvajaju, a sve ostalo im je prioritet.
“Ako ne pomognete sebi, nećete moći ni timu, tvrtki, ostalima…”
Špoljarić kaže da je stres normalan jer “nas na jedan način pokreće i dobar je dok ga možemo kompenzirati”. Ipak, svi imaju prag pucanja, a to se potom može očitovati u različitim bolestima.
Kao tri pogreške koje ljudi na vodećim pozicijama rade, kada je zdravlje u pitanju, izdvaja da nemaju vremena, normaliziraju simptome te ne spavaju.
“Smatraju da je u redu da su anksiozni, umor najviše ignoriraju, ali to nije normalno.”
Savjetuje da se pobrinu za higijenu sna jer je važno da se budimo i idemo spavati u isto vrijeme i da imamo konstantu.
“Ono što bismo trebali raditi je da dva sata prije spavanja isključimo sve i dopustimo tijelu da se odmori. Tijelo sve pamti, a neuredan način života kasnije će doći na naplatu.”
Naplata sigurno jednog dana dolazi, ali zašto ne bismo učinili sve da je ipak odgodimo.
