Prošlogodišnji pobjednici kategorije Održiva Hrvatska, tim Inventus i studenti Ivan Borović,  Ana Zukolo i Dora Kalšan osvojili su glasove žirija projektom plantažnog ekološkog uzgoja lijeske potpomognutog na vrlo inovativan način, mikorizom odnosno simbiozom korijena biljke i micelija gljive. 

Kako kažu, korištenjem mikorize postiže se bolja apsorpcija vode i hranjivih tvari iz zemlje. Mikorizom se na najbolji način omogućava ekološka proizvodnja jer nema potrebe za povećanom zaštitom i gnojidbom, smanjuje se potrošnja vode, a povećava urod i kvaliteta ploda. Ovaj inovativni tim kaže kako ekološkom proizvodnjom žele očuvati kvalitetu vode, zraka, tla, cijelog biosustava, a mikorizom povećati prinose koji su inače manji u ekološkoj proizvodnji nego u konvencionalnoj. Kroz uzgoj ekološke hrane, kemijski netretirane, ističu kako će doprinositi i zdravlju svih živih bića.

˝Potaknuli bismo lanac koji se sastoji od ekološke osviještenosti,  zdravih prehrambenih navika i poduzetničkog djelovanja u Hrvatskoj, a nadamo se  i šire. Uzgojem ekološkog lješnjaka uz uvođenje novih tehnologija značajno se utječe na prinos lijeske. Naš proizvod ekološkog lješnjaka na tržištu isticat će se kvalitetom, okusom, veličinom i izgledom. Planiramo se posvetiti dobroj marketinškoj kampanji koja će naš proizvod uzdignuti na mjesto koje takav proizvod i zaslužuje˝, izjavili su prošle godine. Ivan Borović, Ana Zukolo i Dora Kalšan.

Nastavak obiteljske proizvodnje

Provedbom ankete u sklopu izrade projekta ustanovili su kako su lješnjaci na tržištu iznimno tražena namirnica, naime od ukupnog broja ispitanika čak 83 posto kupuje orašaste plodove. Istaknuli su kako je glavni cilj projekta zadržati mlade ljude u Hrvatskoj predstavljanjem mikorize svima koji se planiraju baviti poljoprivredom kako i onima koji svoju egzistenciju osiguravaju poljoprivrednom proizvodnjom. Tvrde kako osnovu projekta čini plantažni uzgoj lijeske u ekološkoj proizvodnji uz korištenje mikorize, a zbog višestruke mogućnosti korištenja, potražnja za lješnjakom na tržištu stalno raste pa vjeruju u uspjeh projekta. I bili su u pravu jer je projekt zaživio, a Ivan Borović je nastavio obiteljski posao.

"I prije same prijave na projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj, razmišljao sam o nasljeđivanju poljoprivredne proizvodnje mojih roditelja. Međutim, nisam bio siguran u svoju ideju i viziju razvoja gospodarstva ponajviše zbog generalno lošeg stanja u hrvatskoj poljoprivredi i ovisnosti poljoprivredne proizvodnje o vremenskim utjecajima. Uz pomoć kolegica Dore Kalšan i Ane Zukolo ukomponirao sam sve moje ideje u poslovni plan i zajedno se prijavili na Hrvatska pamet Hrvatskoj, a pobjeda je olakšala moju odluku i odvažio sam se postati mladim hrvatskim poljoprivrednikom˝, pohvalio se Ivan Borović.

Danas, proizvodi ekološki lješnjak na 12 hektara zemljišta koje je od svojih roditelja uzeo u dugogodišnji zakup. Kako objašnjava, poučen iskustvima njemačkih i austrijskih poljoprivrednika kod kojih roditelji ne daruju zemlju svojoj djeci, inzistirao je na plaćanju godišnje zakupnine roditeljima kako bih dodatno cijenio i vrednovao svaku kunu koju zaradi.

Plasman u dm trgovine

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

˝Sav lješnjak koji proizvedem prodajem u dm-drogerie markt pakiran u vrećice od 200 grama. Uvođenjem suvremenih metoda uzgoja, koje su ujedno i temelj poslovnog plana pobjedničkog tima Inventus, želim povećati trenutnu proizvodnju lješnjaka kako bih zadovoljio potrebe dm-a za cijelu godinu˝, kaže Borović-

Otkrio nam je i kako mu je u planu i apliciranje na natječaje mjere 4 i mjere 6 Programa ruralnog razvoja kako bi proširio poslovanje i proizvodnju.

˝Ukoliko zadovoljim utvrđene kriterije i ostvarim pravo na financijska sredstva po navedenim mjerama, planiram ukupnu investiciju od 2 milijuna kuna kojom bi automatizirao cjelokupan proces "od polja do stola". Podizanjem novih nasada i razvojem gospodarstva želim postati najveći proizvođač ekološkog lješnjaka u Hrvatskoj", zaključuje Borović.