EN DE

Zakon ne precizira razloge za izvanredni otkaz

Autor: Dragan Grdić
07. prosinac 2008. u 22:00
Podijeli članak —

Zakonodavac bi trebao precizno odrediti specifične razloge za izvanredan otkaz, i to u najviše desetak točaka. Inače se u svakodnevnoj praksi pokazuje da i prečesti odlazak na toalet može nekoga stajati posla

Zakonom o radu koji je, uz manje izmjene na snazi od 1997. godine, predviđeno je da se izvanredni otkaz koristi isključivo u izvanrednim situacijama, odnosno kako stoji u članku 114. zakona, “kod osobito teških povreda ugovornih obveza ili drugih osobito važnih činjenica, kada uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obje ugovorne strane nastavak radnog odnosa nije moguć, pri čemu nema otkaznog roka, nego radni odnos prestaje odmah”.Pravnici upućeni u sudsku praksu kroz zastupanje brojnih zaposlenika koji su tražili pravdu u sudskim radnim sporovima slažu se s tvrdnjom da dio Zakona o radu koji obrađuje pitanja otkaza nije dovoljno dorečen, kao ni postojeća sudska praksa. Zagrebački odvjetnik Dražen Ivanić kaže da je najveći problem što poslodavac, osobito kod izvanrednih otkaza, može potpuno proizvoljno tumačiti što je to teža povreda radnih obveza. “Zakonodavac bi trebao točno odrediti specifične razloge za izvanredni otkaz i to u najviše desetak precizno određenih točaka. Ovako, pokazuje se u praksi da i prečesti odlazak na WC može nekoga stajati posla”, tvrdi Dražen Ivanić.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Rizik radnika
Konkretne primjedbe na nedostatna zakonska rješenja i praksu koja se primjenjuje na hrvatskim sudovima ima i zagrebački odvjetnik Vanja Vargec iz odvjetničkog ureda Ljubenko i partneri.Odvjetnik Vargec navodi da poslodavac može navesti u svojoj odluci o otkazu ugovora o radu da radnik nema pravo prigovora na nju, te da se stoga može obratiti sudu radi poništenja otkaza. Međutim, ako radnik doista i postupi na način kako piše u otkazu, odnosno na način kako mu je poslodavac dao uputu – znači da je definitivno izgubio spor. Naime, tvrdi odvjetnik Vanja Vargec, viši sudovi Republike Hrvatske, kao i najviši sud, odnosno Vrhovni sud zauzeli su stav da je pogrešna uputa poslodavca u tom smislu − rizik radnika. Konkretno, ako radnik doista podnese tužbu kako je upućen u otkazu, a prethodno ne uloži prvo prigovor na otkaz odnosno zahtjev za zaštitu prava radnika, a tek potom u slučaju negativnog rezultata podnese tužbu radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza sudu, radnik je definitivno izgubio spor, neovisno o tome što je moguće činjenično “bio u pravu“. Sukladno postojećim odlukama viših sudova, “pogrešna uputa poslodavca – u kojoj se tužitelja upućuje da protiv pobijane odluke može neposredno kod suda tražiti zaštitu svojih prava, ne može opravdati “„preskakanje“ zakonom propisanog postupka“.

Autor: Dragan Grdić
07. prosinac 2008. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati