U utorak će završiti i četvrta krupna, domaća kampanja grupnog financiranja, koja je pokrenula najveći val  crowdfundinga iz Hrvatske dosad. S 878.100 prikupljenih preko grupnog financiranja, 2017. je već rekordna po takvom obliku prikupljanja kapitala.

Već je izvjesno da će se ove godine, nastavi li se postojeći tempo, kroz crowdfunding u Hrvatskoj po put prikupiti više od milijun dolara kapitala. Prema podacima Crowdfunding.hr-a u Hrvatskoj se 2011. prikupilo 2555 dolara. Godinu kasnije dvostruko više. U 2013. 240.600 USD, 2014. godine 386.300, a 2015. dosad rekordnih 706.000 dolara. Lani se crowdfunding prepolovio na 323.400.  No, ove godine se, zahvaljujući kampanji Nenada Bakića za STEM revoluciju u školama (290.300 USD), Includea za grupnu dokapitalizaciju (400 tisuća eura), Milivoja Ćerana za knjigu nordijske mitologije (75,1 tisuću dolara) i srednjoškolca Alberta Gajšaka za ručnu gaming konzolu, MAKERbuino (87,1 tisuće dolara), crowdfunding vratio u velikom stilu.

I dok Hrvatska ima zakone o alternativnim fondovima, alternativnim izvorima goriva i alternativnim izvorima energije, još nema Zakon o alternativnim izvorima financiranja koji je donio procvat Austriji i njezinim malim i srednjim poduzetnicima oslobodivši ih ovisnosti o bankama. Prema podacima projekta Crowdstream, koji u Hrvatskoj vodi Razvojna agencija Zagreb, u Europi je crowdfunding, i to bez V. Britanije koja je najrazvijenija, skočio sa 117 na 536 milijuna eura.  U mikroregiji Dunav je od 2013. do 2015. porastao s 11 na 89 milijuna eura. U rastu prednjači Austrija koja je donijela Zakon o alternativnom financiranju zahvaljujući kojem je volumen investicija putem crowdfundinga skočio triput u dvije godine.

Prije tri godine crowdfunding u Austriji bio je triput veći nego u Hrvatskoj. Lani je samo u prvih pola godine premašio 13,5 milijuna eura. I dok se gotovo svi veći crowdfunding projekti iz Hrvatske moraju raditi preko stranih platformi, jer Hrvatska regulativa sprečava razvoj domaćih, Estoniji, preko koje Funderbeam obavlja sve crowdfunding dokapitalizacije, koristeći tzv. SPV – tvrtku posebne namjene, ovaj oblik financiranja statistički je donio najviše investicija po glavi stanovnika (24,02 eura), izuzme li se Velika Britanija koja je rekorder Unije u alternativnom financiranju i liberalizaciji financijskih tržišta.