Visoki trgovački sud ima novu internetsku stranicu, a posjetitelji koji je svakodnevno anonimno ocjenjuju redovito joj daju visoku ocjenu. To ne bi bilo važno, posebice s obzirom na to da visoke ocjene anketiranih izražavaju zadovoljstvo zbog transparentnosti, da se u tome ne nalazi potencijal za bitno veći broj posjetitelja iz redova ulagača, poslovnih partnera i agencija za ocjenu boniteta. Zbog dobivanja potpune informacije o uspjehu spora mogla bi ta stranica ugodno iznenaditi velik broj potencijalnih korisnika, a isto vrijedi i za ostale sudske web adrese. Razlog? Kapacitirane su za deanonimizaciju presuda, a to je stručni naziv za novi veliki projekt Ministarstva pravosuđa. Cilj mu je staviti oko dva milijuna presuda hrvatskih sudova na internet u integalnom obliku, s kompletnim sadržajem koji uključuje imena stranaka (građana i tvrtki), odvjetnika i sudaca.

Zaštita osobnih podataka
U Ministarstvu pravosuđa drže da su sudovi tehnički opremljeni, pa ne vide prepreke tehničke prirode koje bi spriječile realizaciju projekta, a jedino ih još koči pravno pitanje o kojem se treba očitovati Agencija za zaštitu osobnih podataka. Ministrica pravosuđa Ana Lovrin potvrdila je Poslovnom dnevniku da rade na projektu deanonimizacije, a dodaje da će o njemu odlučiti nakon što njezin resor dobije očitovanje Agencije za zaštitu osobnih podataka vezano uz pitanja konfrontiranja javnog interesa za objavljivanjem cjelovite presude (ne samo izrijeke) i prava na zaštitu privatnosti u specifičnim postupcima. “U ovom trenutku se razmatra mogućnost objave presuda redovnih sudova i trgovačkih sudova bez anonimizacije, ali još nije o tome zauzet stav. Kroz koji mjesec o tome ćemo definitivno odlučiti. Zbog Zakona o zaštiti osobnih podataka propituje se uravnoteženost između toga da su sudske presude donijete uime Republike Hrvatske, te da su one javne, i druge strane koja regulira zaštitu osobnih podataka koji su neka vrsta ljudskih prava. Trgovačko sudstvo otvorenije je za tu mogućnost iz razloga što se u njihovim predmetima ne radi o fizičkim nego o pravnim osobama, ali i kod njih postoje imena i podaci o fizičkim osobama. Deanonimizacija presuda bi svakako pojačala disciplinu u ispunjavanju ugovorenih obveza što utječe na reputaciju pravnih subjekata”, kaže Lovrin.

Odgovornost sudaca
Prednosti integralnog objavljivanja presuda su brojne, a najvažniji su poticaj za reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije, te ostvarivanje kontrole javnosti nad radom sudova. Što se tiče poslovne zajednice, zadovoljio bi se interes ulagača gladnih informacija o kojima može ovisiti sudbina njihovih ulaganja. Na političkoj razini dilema nema, kaže Lovrin. Profesor Mihajlo Dika sa zagrebačkog Pravnog fakulteta objašnjava izuzetke, te navodi primjer obiteljskih sporova gdje bi se smjela objaviti samo izrijeka, a isto vrijedi i za slučajeve gdje je javnost isključena temeljem odluke suda. “U pravilu je javnost zajamčena u parnicama, a po sili zakona javnost je isključena, primjerice, u bračnim sporovima. U trgovačkim sporovima bi se smjela isključiti javnost samo u slučaju zaštite poslovne tajne, . Objava integralnog sadržaja presude važna je i zbog imena sudaca jer bi se individualizirala odgovornost za pojedine odluke. Njome bi se ostvarila kontrola javnosti nad radom sudaca. Ustavom zajamčena javnost ne može se ostvarivati u praksi iz razloga što se sudski postupci provode tako da se ne može dobiti uvid u bit spora jer nitko nema vremena dolaziti na deset ročišta. U angloameričkom sustavu se koncentrirano provodi rasprava na jednom ili dva ročišta u kontinuitetu, pa koncentrirano suđenje javnost i porota mogu pratiti. Kod nas se rasteže jedno ročište na više mjeseci, pa javnost ne može praktički ostvariti svoju zadaću izravne kontrole tijekom postupka ”, objašnjava Dika.

Činjenice

Ukazati na bitno
Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin kaže kako treba pričekati kakvu će odluku donijeti Ministarstvo. Načelno kaže da Vrhovni sud ima već godinama zauzet stav o pitanju kako se objavljuju presude.

Stav suda
“Anonimizacijom presude se ukazuje na ono što je bitno, a to je stav suda, te tko ga je donio dok stranke imaju uvid u spis. Dojam je da deanonimizacija zanima novinare jer bi na taj način brzo i lako došli do vrućih tema jer njih samo zanima tko i kakav spor ima na sudu, te kako je suđeno”, kaže Hrvatin.