Domaći projekt "Teddy the Guardian" ili tehnološki plišani medvjedić koji pomaže u liječenju djece najbolji je hrvatski startup projekt na natjecanju u sklopu konferencije Startup!Croatia koja se danas održava u Zagrebu, a u žiriju tog natjecanja i na samoj konferenciji bili su i jedan od najjačih konzultanata i ulagača u svjetskom biznisu, posebno u startup projekte Oliver Rothschild, kao i autor hit knjige "Startup nacija: priča o izraelskom gospodarskom čudu" Saul Singer.

Pohvalivši taj hrvatski startup projekt, kojeg su osmislile 24-ogodišnje Josipa Majić i Ana Burica, i Rothschild i Singer su na konferenciji za medije u sklopu Startup!Croatia istaknuli da je taj projekt upravo ono čime se treba voditi svaki startup da bi bio uspješan, da razmišlja globalno, da ima stav i proizvod koji je potreban ljudima.

Ana Burica kazala je da sada nakon nekoliko svjetskih premijera 'medvjedića' te dosta nagrada kreću u jaču potragu za investitorima jer već imaju oko tri tisuće tzv. prednarudžbi, a proizvod testiraju i nekoliko vrtića u Hrvatskoj te u nekoliko bolnica u Velikoj Britaniji.

Medvjedići bi se trebali proizvoditi u Hrvatskoj i Sloveniji, što već imaju osigurano, ali da bi to krenulo, kao i prodaja, treba im odobrenje američke agencije za hranu i lijekove FDA i europske CE što su zatražili i čekaju.

"Teddy the Guardian" je medvjedić koji djeci čita vitalne znakove s ugrađenim senzorima u šapi (mjeri otkucaje srca, krvni tlak, zasićenost kisikom i tjelesnu temperaturu) te sve te podatke bežičnim putem šalje na pametne telefone roditelja.

Rothschild: startup-ovi novo doba biznisa

Rothschild, koji je treći puta u Hrvatskoj, i koji je savjetima i financijski već pomogao hrvatskom startup projektu Monolite, koji sada ima sjedište u Nizozemskoj, naglasio je kako i u Hrvatskoj kao i svakoj drugoj zemlji zasigurno ima dosta potenacijala za pokrenuti i razviti gospodarstvo, ali da to netko treba i prepoznati, potaknuti i financirati.

Iako smatra da novac nije u svemu najvažniji nego dobra ideja i vizija te način ponašanja, ipak priznaje da je za svaki startup dobro da se 'zakvači' za strateškog partnera ili mentore koji imaju tzv. globalni networking, kao i da ne izlaze s proizvodima i uslugama dok nisu dobro pripremljeni i potpuno dovršeni.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

digitalna otpornost

Upravljanje rizicima više nije igra na papiru – DORA zahtijeva rezultate

Pri prezentaciji proizvoda moraju ga znati dobro i svima objasniti, i ne bi ih smio razočarati ili odbiti od daljeg posla prvi neuspjeh, jer startup-ova je sve više, mnogi nikada ne dobiju priliku, ali sve je više i investitora, fondova, banaka, internet platformi i drugih koji žele ulagati u nove inovativne ideje.

Startup-ove savjetuje da u traženju kapitala ne idu uhodanim klasičnim putevima (kredit, banke i sl.) nego da traže druge načine, a jedan od njih je primjerice i da se dođe do ljudi koji stvarno imaju puno novaca, i ne znaju što bi s tim njim te bi ih se moglo animirati da ulože u neki proizvod ili uslugu koja ima perspektivu.

Banke ne mogu toliko pratiti, kako je kazao, ovu 'startup revoluciju' koja se događa u svijetu zbog tradicionalnosti, ali i nefleksibilnosti u poslovanju, jer su startup projekti nešto sasvim novo u svijetu biznisa, počivaju naječešće i na visokim tehnologijama i već sada 'okreće' u svijetu velik novac i uvelike zapošljavaju.

Singer: Izrael postao čudo jer se okrenuo sebi i tehnologiji

Singer, kao i Rotschild, smatra da je jako važno znati i proizvod ili uslugu lokalizirati prema tržištu na kojem se nastupa. Iznio je niz takvih primjera iz Izraela koji je u zadnjih pet godina postao 'meka' startup-ova, ali i drugih malih poduzetnika koji su uz primjenu novih tehnoloških mogućnosti tu zemlju sa malim lokalnim tržištem pretvorili u gospodarsko čudo.

I samim Izraelcima je sada, kako je kazao, taj procvat čudo, jer se tome nitko nije nadao prije desetak godina, a dogodilo se tako što su se mladi ljudi, poduzetnici okrenuli sebi i svojoj zemlji želeći u njoj unaprijediti svoj život.

Među prvima su bili poduzetnici u poljoprivredi, s malim ali važnim projektima navodnjavanja pa i uzgoja naranči, a onda se i drugo zavrtilo pa je i država odlučila na oko 4,5 posto BDP-a povećati ulaganja u istraživanje i razvoj te podržati razvoj novih brendova.

Singer je poručio da su startup-ovi fenomeni, nešto kao rijetko cvijeće i bilje koje raste samo u određenim uvjetima i područjima, te stoga država, vlada treba uvažiti te uvjete i stvoriti tehnološke parkove kao 'vrtove' i dati više novca za to rijetko bilje.

Iznio je i primjer da izraelska vojska ne daje novac za startup-ove, ali zato organizira treninge za mlade poduzetnike kojima ih podučavaju vještinama suočavanja s rizicima, kojih se ne boje samo poduzetnici u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu, ali bez kojih nema ni uspjeha.