Privatno školovanje u Hrvatskoj je mistificirano područje koje se često spominje u negativnom kontekstu, a o kojem se zapravo vrlo malo zna. Dok se istim kritičarima privatne škole i visoka učilišta u inozemstvu čine solidnim rješenjima, privatni prosvjetiteljski sektor biva često podcijenjen. Često se čuje argument kako je privatno obrazovanje zapravo pokušaj stvaranja elite te omogućavanje “bogataškoj djeci da se lako provuku”, no ti isti kritičari često su spremniji prije uložiti novac u novi automobil nego u svoje znanje ili obrazovanje djeteta. Loša procjena mogućih koristi takva školovanja najčešće je plod neinformiranosti i duge tradicije državnog školstva bez alternative, ali isto tako kao i u drugim posttranzicijskim zemljama, i u Hrvatskoj niču brojne obrazovne institucije koje ne pružaju ništa osim bezvrijednih diploma i velikih troškova lošeg školovanja.
Ulaganje i povrat
Kako uložiti u sebe i kako osigurati najbolju edukaciju? Ipak, to je područje gdje su počeli vrijediti beskompromisni zakoni tržišta i gdje ćete krivu odluku uvijek bez obzira na cijenu platiti previše. Neprijeporno najveće zanimanje za privatnim školovanjem vlada na visokim učilištima, primjerice VERN’, koji je među vodećim predstavnicima, a ove godine je upisao 400 polaznika na prijediplomske i 80 na diplomske studije. Upisi rastu stopom od 10 do 35 posto, ovisno o godini (prošle je godine bio porast od 35 posto). U VERN’-u ove rezultate objašnjavaju kvalitetom i učinkovitošću studiranja koja se kontinuirano potvrđuje iznimno dobrim rezultatima završenih studenata na tržištu rada; prema njihovu istraživanju provedenom na 120 studenata, čak 90 posto onih koji su pohađali VERN nalazi posao unutar šest mjeseci nakon završetka studija, a 55 posto ga nađe još za vrijeme studija. VERN’ kao obrazovna ustanova postoji 17 godina, no kao visoko učilište s pravom javnosti 7 godina. “U početku nije bilo konkurencije drugih privatnih visokih učilišta jer još nisu postojala. Zakonska regulativa bila je potpuno nepripremljena za privatno visoko obrazovanje tako da smo dugo vremena biti poput stranog tkiva u organizmu”, kazao nam je Ivo Ivančić iz VERN’-a. “Danas postoji konkurencija među privatnim visokim učilištima što je dobro, no nažalost zakonska regulativa se još ne snalazi najbolje. Nekim rješenjima otvoreno pokazuje da privatno visoko obrazovanje ne želi prihvatiti kao dio sveukupnog visokoobrazovnog sustava, i to onaj dio koji s jedne strane ne opterećuje državni budžet, a s druge neosporno producira najviši stupanj kvalitete i učinkovitosti, barem kad je VERN’ u pitanju”, tvrde u ovoj obrazovnoj instituciji. Na VERN’-ovim trogodišnjim prijediplomskim stručnim studijima studiranje od prijemnog do završnog ispita za više od 70 posto studenata u prosjeku traje 3,5 godine. Dok na srodnim studijima klasičnog načina naobrazbe, prema VERN’-ovim podacima 20-30 posto studenata završava studij, i to u dvostrukom vremenu od nominalnog trajanja studija, što pak može biti predmet sasvim jedne druge rasprave.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu