Kada je 2006. godine Ante Martinović iz Zadra 35-godišnju kapetansku karijeru na domaćim i stranim brodovima odlučio zamijeniti poduzetničkim vodama i tržištu ponuditi nov i jedinstven proizvod, nije, priznaje, znao u što se upušta. Danas sa sinovima Jurom i Lovrom ponosno govori o uspjehu iza kojega stoje predani rad i strpljenje. Osnovao je obrt Adriatic propeleri, koji danas vode sinovi, i jedini se u Hrvatskoj bavi popravkom, modifikacijom i optimizacijom propelera za sve vrste plovila i pritom koristi Prop Scan tehnologiju istoimene australske tvrtke iz okolice Brisbanea u državi Queensland. Riječ je o finom ugađanju i preciznom mjerenju koraka propelera do točnosti od 0,025 milimetara kojim se postiže optimalan rad propelera uz preciznost od 95 posto.

Alat iz Amerike
"Ima još servisa koji se bave popravkom propelera, ali mi jedini radimo fino ugađanje kojim postižemo optimalan rad propelera. Radimo za velike 70-metarske brodove koji imaju propelere promjera do dva metra, do malih tzv. penti s aluminijskim propelerima promjera 30-ak centimetara", objašnjavaju Martinovići i napominju da su do prije desetak godina propeleri bili velika nepoznanica jer ih se nije moglo precizno izmjeriti.Sve dok u Australiji nije izumljen instrument koji precizno mjeri korake propelera. "Godinama sam plovio i iz iskustva znam kakve sve probleme može imati brod ako propeleri ne rade dobro. Bio sam u servisima diljem svijeta, proučavao knjige i istraživao na internetu, a onda sam čuo za revolucionarnu metodu Prop Scana. U Americi je koriste mnogi, a u Europi samo jedna tvrtka u Francuskoj i naš obrt u Zadru", prisjeća se kapetan Ante početaka i dodaje da su u SAD-u servisi povezani, iskustvom pomažu jedan drugome, a oni su na ovim prostorima bili jedini i morali su doslovno krenuti od nule, bez ičije pomoći. "Problem je bio i alat jer se sve moralo naručivati iz Amerike, od posebnih čekića do hidraulike. Dok se mi nismo pojavili, servis propelera obavljao se 'od oka', poznat je izraz 'pogođena je ili nije pogođena propela'. Naš uređaj mjeri korak propelera, a krajnji cilj, osim reparacije, zbog vremenske dotrajalosti ili mehaničkog oštećenja, jesu ušteda potrošnje goriva i sigurnija plovidba. Svaki brodski motor ima određene radne okretaje, pri punoj brzini on bi trebao postići maksimalan broj radnih okretaja. Postigne li to, znači da je propeler optimalan za taj motor. A to se dobiva preciznom zakrivljenošću listova propelera, za što je potrebno i precizno mjerenje propelera. U suprotnom, motor se muči, dimi i troši više goriva", kažu Martinovići.

Administrativne kočnice
Martinovići su servis otvorili 2006. godine, malo prije nego što je globalna kriza počela kucati i na naša vrata. Stroj za mjerenje i fino ugađanje može se kupiti samo u Australiji, u tvrtki čiji je vlasnik izmislio i patentirao precizno ugađanje propelera. Dva tjedna boravili su u sjedištu Prop Scana, pohađali teoretsku i praktičnu obuku i tek tada dobili licencu te mogućnost kupnje stroja koji stoji 75.000 dolara. U međuvremenu su nabavili još jedan uređaj, što zbog povećanog opsega posla, a što zbog predostrožnosti jer si nisu smjeli dopustiti da zbog kvara na uređaju trpi posao. "Bila je to avantura s neizvjesnim ishodom. Kad smo se vratili i otvorili servis, brzo se pročulo što radimo, a vlasnici brodova nisu mogli vjerovati da je moguće propeler reparirati i optimizirati s tolikom preciznošću. U biti, reklama u klasičnom smislu nije nam ni trebala jer su brodari  jako povezani i uglavnom razmjenjuju iskustva", kaže Jure. Osim za domaće i strane nautičare, čarter i kruzerske tvrtke te vlasnike ribarica, rade za vojsku, policiju i velike brodarske kompanije. Servisiraju jahte usidrene u Crnoj Gori, dolaze i talijanski nautičari, ali posao s inozemstvom usporava papirologija pa se nadaju da će mnoge stvari biti jasnije i brže se realizirati kada uđemo u Europsku uniju. Primjerice, tri dana potrebno je da propeler stigne iz Engleske u Zagreb, a onda najmanje još sedam dana da se iz Zagreba dopremi u Zadar.

Širenje i zapošljavanje
Od otvaranja servisa svake su godine rasli i reinvestirali dobit. Prošla godina bila je slabija od svih prethodnih. Promet nije pao, kažu, ali nije ni rastao, zadržao se na prosjeku iz 2011., koja je bila iznimno uspješna. Baš te godine odlučili su se za još jedan poslovni iskorak i u budućoj Poslovnoj zoni Lonići u Bibinjama kupili 5000 četvornih metara zemljišta na kojemu planiraju graditi 400 kvadrata veliku halu, suhu marinu, servis za popravak brodova i zaposliti još desetak radnika. Samo zemljište stajalo ih je 120.000 eura, što je, ističu, golem novac za mali obiteljski obrt u kojoj je sada četvero zaposlenih, a ukupno su dosad u razvoj te kupnju alata i strojeva uložili više od 200.000 eura. O povlačenju novca iz europskih fondova zasad ne razmišljaju jer još uvijek nemaju potrebnu certifikaciju koja bi zadovoljila vrlo visoke kriterije. Triput su podnosili zahtjev Ministarstvu gospodarstva i svaki put bili odbijeni. Drže da bi i državi trebalo biti u interesu da domaća tvrtka koja ima jedinstven proizvod na ovim prostorima posluje još bolje, razvija se, ali to, očito, nije tako.

Poboljšanja

Povećana brzina broda

Jedan od prvih većih poslova Adriatic propeleri obavili su 2008. godine na brodu Vranjic brodarske kompanije Splitske plovidbe, nakon čega su uklonjene sve vibracije na brodu, brzina je povećana za čak dva čvora, samo na jednom putovanju na liniji Split-Bar-Split smanjena je potrošnja goriva za oko 900 kilograma, a na godišnjoj razini smanjena je za više od 35 tona.