Trend rasta broja izdanih vodiča i ljestvica kvalitete studija MBA čini svoje, pa mnogi kandidati sve češće obraćaju pozornost na njih prilikom odabira nekog od njih. Činjenica je da je program MBA vrlo važna dugoročna investicija, a rangiranje studija MBA relativna je novost u Europi. Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, koje imaju jedinstven jezik, kulturu i poslovnu praksu, u Europi je mnogo teže usporediti pojedine programe. Stoga elementi koje zanimaju pojedinog kandidata često nisu zastupljeni u europskim sustavima vrjednovanja. Budući kandidati za MBA suočeni su s teškim izborom, ali zapravo moraju tražiti jednostavne odgovore. Ne znači nužno da je obrazovanje koje dobiva u pojedinoj školi koja je rangirana po broju bolje nego kod škole koja je na broju dva, a jednako tako pohađanje prve škole na listi ne jamči bolji posao nego pohađanje škole koja je ispod nje. Važno je ocijeniti dužinu programa, eventualne jezične barijere i balans predmeta koji su obvezni u odnosu na one koji će vam pomoći u specifičnom poslu. Hoćete li pomoću programa postati specijalist ili će on biti osnova za šire obrazovanje? Kakve ćete kontakte, možda iznimno važne za posao, steći? Ljudi koji pohađaju programe MBA sve se više okreću fleksibilnim programima koji su prilagođeni njihovim potrebama umjesto punih dvogodišnjih ili trogodišnjih programa. Pri tome zadržavaju svoje poslove, ali uz znanje stječu i kontakte. Iako je u Hrvatskoj kao zemlji u kojoj je MBA relativno nova “moda” uobičajeno nakon završenog fakulteta odmah otići pohađati program MBA, to u svijetu najčešće nije tako.

Napredovanje
Činjenica je da većina onih koji se prijavljuju na MBA diljem svijeta čine to zbog napredovanja na poslu. Slijede širenje poznanstava i promjena karijere, a plaća, neočekivano, dosta je nisko na ljestvici vrijednosti. Manji dio ljudi na MBA kreće motiviran samo obrazovanjem, ali posljednjih godina sve ih je više. Druga stvar na koju treba obratiti pozornost kod izbora poslovne škole je izbor smjera karijere koju očekujete, zasnovan na realnoj procjeni sposobnosti i vještinama koje posjedujete. Pažljivo razmislite o tome što vas motivira i kakvim se poslom želite baviti nakon završetka programa MBA jer to je iznimno važan dio procesa pri izboru studija. Zbog praktičnih razloga, s obzirom na to da se na studij prijavljuje desetak puta više kandidata nego ih škola može primiti, mnoge će poslovne škole svoje kandidate za studij podvrći raznim pitanjima koja se tiču osobnih ciljeva. Žele čuti jasno i smisleno obrazloženje vaših planova i ciljeva te zašto vam baš njihova škola to može omogućiti. Primjerice, ako mislite da možete postati investicijski bankar s početnom plaćom od 90.000 dolara, na svijetu za vas postoji samo pedesetak međunarodnih poslovnih škola u kojima takve kompanije traže zaposlenike, a od toga ih je polovica u SAD-u. Ako želite raditi u nekoj drugoj zemlji, onda je možda pametnije pohađati program MBA i tako steći poslovne kontakte.

Cijena znanja
Puni program MBA još je najpopularniji po broju kandidata koje privlače svake godine, a izvanrednim (part-time) i Executive MBA programima stalno raste popularnost. Uobičajeno razdoblje za međunarodni puni program MBA u Sjedinjenima Američkim Državama iznosi dvije godine. Poznate škole s takvim standardom su Wharton, Harvard i Stanford, a cijena školarine je oko 35.000 dolara godišnje. U Europi London Business School nudi dvogodišnje programe, a IMD, INSEAD, Cranfield, Warwick i još mnogi nude jednogodišnje programe. Cijene u Europi više variraju nego u SAD-u, pa godišnja školarina može biti u rasponu od 5000 do 30.000 GBP, a knjige i stanarina dodatno se naplaćuju. Naravno, postoje programi stipendiranja koji troškove mogu svesti na podnošljiviju razinu. Gotovo svaka poslovna škola u suradnji s bankama nudi povoljne kreditne linije onima koji nemaju stipendiju. Oni koji žele raditi za vrijeme pohađanja programa MBA ipak će imati znatno uži izbor studija MBA. Part-time, Executive MBA i učenje na daljinu tada postaju jedine realne opcije. Primjerice, više od 25.000 ljudi je u programu “učenja na daljinu” za MBA samo u Velikoj Britaniji. Prosječan trošak za “učenje na daljinu” iznosi između 4000 i 20.000 GBP kroz razdoblje od 3 do 8 godina. Sve dok potencijalni student MBA vidi veliku dugoročnu korist, cijena mu zapravo i nije važna jer obrazovanje smatra pametnim ulaganjem. Unatoč velikoj aktivnosti medija u praćenju uspješnosti pojedinih programa MBA, kandidati u principu često postavljaju kriterije koji nisu obuhvaćeni medijskim ispitivanjima. Prema QS World MBA Tour, koji je razvio proizvod pod nazivom TopMBA Scorecard, koji uz plaćanje omogućava pretraživanje mnogih naizgled nebitnih kriterija, otkrio je i koji su najčešći kriteriji odabira. Prvi i najvažniji je međunarodna reputacija škole koja je indikacija kvalitetnog programa. Kao pravilo vrijedi da što je viša reputacija škole, to veću plaću mogu očekivati polaznici na kraju programa. No ovo može biti frustrirajuće za lošije studente jer nerealno visoka očekivanja mogu dovesti do uzaludne potrage za poslom.

Stipendiranje
Druga je dostupnost stipendija. Iako je dostupnost stipendije važan detalj, ipak nije presudan pri izboru programa. Međutim, dostupnost potpune ili djelomične stipendije u pravilu presuđuje kod izbora podjednako popularnih škola. Slijedi vjerojatnost za veliki napredak u karijeri. Svaka poslovna škola ima odjel za promoviranje svojih studenta, a neke od njih čak organiziraju dolazak izaslanika raznih kompanija kako bi intervjuirali potencijalne kandidate za posao. Tako škola Wharton iz Philadelphije privlači oko 400 kompanija na kampus, među kojima je tristotinjak američkih, a stotinjak međunarodnih tvrtki. INSEAD i LBS privlače oko 100-200 kompanija na svoje kampuse, a uglavnom je riječ o međunarodnim korporacijama. Danas ipak većina MBA-ovaca pronalazi svoj posao bez pomoći kampusa, preko oglasa na Internetu. Važna i procjena mogućeg povratka ulaganja u obrazovanje. Stoga rijetki biraju jeftine programe; cilj je dugoročna isplativost i napredak u karijeri, ali problem je ovaj element kvantificirati. Kada su svi navedeni kriteriji zadovoljeni, a budući studenti MBA postaju dovoljno informirani, počinju sužavati svoj izbor škole, gledajući koje su specijalizacije škole i odgovaraju li njihovim dugoročnim interesima. Naime, iako su mnogi programi MBA zapravo općeniti, koji poboljšavaju menadžerske sposobnosti studenta, neke škole posebnu pozornost pridaju, primjerice, bankarstvu, a druge proizvodnji u tvornici.

Rang-ljestvice
Ako je budući student u nedoumici, rangiranje škola može mu pomoći, ali i odmoći. Naime, posljednjih je godina sve više raznih izbora tako da su prema njima budući polaznici sve skeptičniji, pa žele pomnije istražiti prednosti pojedinih škola, a ne prihvatiti ljestvice zdravo za gotovo. Metode učenja mogu biti presudne za izbor programa kao i kvaliteta istraživačkog rada koje provodi sveučilište. Reputacija škole kao “proizvođača” originalnog istraživanja utječe na cjelokupan prestiž studija, ali nije bitna ako program nema očigledne veze s budućim ciljevima karijere potencijalnog polaznika programa. Na koncu, izbor se može svesti i na profil prosječnog studenta koji pohađa konkretnu poslovnu školu. U prednosti su one koje pohađaju ljudi s dužim radnim iskustvom, većim udjelom stranaca i s višom razinom obrazovanja. Unatoč temeljitom pretraživanju svih podataka o školi, susreti licem u lice s predstavnicima poslovnih škola ostali su najvažniji izvor informacija i odluke kod četiri petine kandidata.

Motivacija za izbor studija MBA 2005./2006.

1. Unapređenje karijere
2. Učenje novih vještina
3. Građenje mreže poznanstava
4. Promjena struke
5. Rast plaće
6. Unapređenje obrazovanja
7. Pokretanje vlastitog posla

Upravljanje energijom

Sve što vam treba za niže račune, veću energetsku neovisnost i dodatne prihode iz energije

Digitalna transformacija

Private GPT: Ključ sigurne i suverene umjetne inteligencije u suvremenom poduzeću

Izvor: TopMBAcom Applicant Research 2005./2006.

Top 10 kriterija za izbor studija MBA 2005./2006.

1. Međunarodna reputacija/prestiž
2. Dostupnost školarine i druge materijalne pomoći
3. Statistika napredovanja
4. Brz povrat uloženog novca
5. Specijaliziranost studija
6. Trenutni rang škole
7. Način predavanja
8. Kvaliteta istraživačkog rada fakulteta
9. Profil sudionika
10. Cijena

Izvor: TopMBAcom Applicant Research 2005./2006.

Poslovne škole s najvišom reputacijom među studentima

1. The Wharton School, University of Pennsylvania
2. Harvard Business School
3. INSEAD
4. London Business School
5. The Kellogg School of Management, Northwestern University
6. MIT, Sloan School of Management
7. Stanford University Graduate School of Business
8. The Univeristy of Chicago Graduate School of Business
9. Columbia Business School
10. Fuqua School of Business, Duke University

Izvor: TopMBA.com Applicant Research 2005./2006.