EN DE

Pravo mora pustiti IT u svoje dvorište

Autor: Suzana Varošanec
27. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

Na Županijskim sudovima, Visokom trgovačkom sudu i Vrhovnom sudu RH svaki sudac ima svoje računalo, dok je u DORH-u opremljenost mnogo slabija, a zamjenici državnih odvjetnika u Zagrebu nemaju računala

Informatizacija prava i digitalizacija pravnih sadržaja i alata snažno utječu na zakonodavnu, sudbenu i izvršnu vlast u ekonomski razvijenim zemljama. Njihovom primjenom ostvaruju se koristi i uštede za gospodarstvo, javnu upravu i pravnike u njihovom svakodnevnom radu. To je potvrdio stručni skup u organizaciji Poslovnog dnevnika pod nazivom Digitalizirana rješenja za pravnu struku, održan u petak u Zagrebu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Hrvatska kao ‘velesila’
Riječ je o postignućima od elektroničkih servisa, njihove pouzdanosti i iskorištenosti koje u razvijenim dijelovima svijeta bilježi ubrzani razvoj informacijskog društva u pravnoj struci i javnoj upravi. U Hrvatskoj tek treba afirmirati primjenu informacijskih tehnologija u pravu i poticati na implementacije digitaliziranih pravnih sadržaja u javnoj upravi, gospodarstvu, sudstvu, odvjetništvu i društvu u cjelini. Moderatorica skupa pravnica i profesorica Ana Keglović Horvat sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti to je objasnila ovako: “Hrvatska će po pitanju e-Govermenta postati velesila kada započne primjenjivati projekt Mojauprava koji je pokrenula E-Hrvatska, no na njemu će se još tri godine raditi, a moj dojam je da je entuzijazam stručnjaka spasnuo. Kada se taj projekt završi biti će jako koristan za građane, a pravnicima će i dalje trebati stručna nadgradnja”. U Hrvatskoj, prema njezinim riječima, postoji 60-ak portala koji imaju digitalizirane pravne informacije, ali se pojam e-pravnik tek počeo razvijati. Riječ je o pravniku koji prakticira pravo pomoću informacijsko-komunikacijskih tehnologija i digitaliziranih sadržaja, a on se razvija paralelno s informacijskim društvom. E-pravnik kombinira sustave upravljanja dokumentima i predmetima, sustave prikupljanja predmeta i software za financijsko poslovanje. Premda se taj pojam tek udomaćuje, pa još nema niti stručnih i znanstvenih radova, on je vrlo popularan u svijetu gdje se radi putem digitaliziranih ureda. U SAD-u su popularni on-line pravnici, a odvjetnici u mnogim zapadnim zemaljama najčešće samo prvu komunikaciju sa strankom imaju licem u lice. Nakon toga komunicira se uz pomoć interneta. ICT se koristi i u parlamentima u procedurama donošenja zakona, a u Australiji se Ministarstva koriste sustavom wikipedije za rad na zakonima. Informatičke tehnologije dovode do automatizacije sudova, a Općinski sud u Milanu besplatno ospkrbljuje odvjetnike softwareom putem kojeg se odvija komunikacija suda sa strankama i zastupnicima. Pritom se razvija i kao posebna diciplina tzv. umjetna intelegincija u pravu gdje se, temeljem standardizacije, dijelovi ugovora automatski kreiraju.Sutkinja Trgovačkog suda u Sisku mr. Jelena Čuveljak koja je sudjelovala na prijektu E-spis u Hrvatskoj objasnila je da danas svaka sudnica na Općinskim sudovima ima računalo, no uglavnom ga koristi sudski savjetnik.

Autor: Suzana Varošanec
27. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati