Izmjenama Zakona o računovodstvu i Zakona o trgovačkim društvima od poduzetnika se zahtijeva da prilikom izrade financijskih izvještaja za 2008. izrade i godišnje izvješće. Zakon o računovodstvu zahtijeva da taj izvještaj izrađuju samo srednje veliki i veliki poduzetnici, no odredbama ZTD-a propisano je da ga moraju izrađivati svi poduzetnici, objašnjava Dubravka Kopun iz računovodstveno-revizijske tvrtke Kopun. “Osnovni zahtjev novog izvješća odnosi se na prikaz razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegova položaja. To uključuje opis glavnih rizika i neizvjesnosti s kojima se poduzetnik suočava, te obavijesti o zaštiti okoliša i radnicima, ako su ove informacije nužne za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja poduzetnika i njegova položaja”, kaže ona.

Nova obveza
Porezno-računovdstveni ovlašteni savjetnik Ivan Idžojtić objašnjava da ipak nekim poduzetnicima neće biti toliko strana nova obveza jer im je dijelom i od prije poznata. Mnogi poduzetnici, i po starom Zakonu o računovodstvu, koji je bio u primjeni od 1993. zaključno sa 2005., izrađivali su to izvješće, no praksa je bila svakakva. Idžojtić napominje da su oni koji su se toga pridržavali češće ga koristili kao promotivni materijal, a mnogi su, kaže, izbjegavali tadašnju obvezu koja je bila predmet slabog nadzora. “Sada će se novo-staro godišnje izvješće intenzivnije sastavljati. Propisani su strogi rokovi za predaju svih izvješća u Finin Registar financijskih izvješća i smatrat će se da ta obveza nije završena dok se ne preda i godišnje izvješće”, kaže Idžojtić podsjećajući da ga srednje veliki i veliki poduzetnici predaju uz temelji financijski izvještaj, konsolidirani izvještaj – ako postoje matica i povezana društva, revizorski izvještaj te dvije odluke koje se tiču utvrđivanja financijskih izvješća i raspodjele dobiti, odnosno pokrivanja gubitka. Praktičari napominju da godišnje izvješće neće biti teško sastaviti jer će sadržavati dobar dio podataka iz financijskog izvješća, poput informacije o otkupu vlastitih dionica koje su bilančna stavka i sadržaj su bilješki uz financijska izvješća ili postojanje podružnica društva, kada se radi o konsolidiranom izvješću matice. No, kako je godišnje izvješće sadržajno šire od financijskog izvješća, za njegovu izradu neće biti dostatan angažman računovođa jer ostatak sadržaja nadilazi njihove ovlasti i uključuje poslovno planiranje i analize, uključivo čak i tehnička zanimanja, što ovisi o djelatnosti poduzetnika.

Zadovoljavanje forme
Temeljem odredbi čl. 18. Zakona o računovodstvu, taj izvještaj mora još sadržavati sve značajnije događaje nakon kraja poslovne godine, vjerojatan budući razvoj društva, aktivnosti istraživanja i razvoja, koje financijske instrumente koristi ako je to značajno za procjenu financijskog položaja i uspješnosti poslovanja, ciljeve i politike društva vezane za upravljanje financijskim rizicima zajedno s politikom zaštite svake značajnije vrste prognozirane transakcije za koju se koristi zaštita od financijskih rizika koji su povezani s novčanim tijekom, te izloženost društva cjenovnom i kreditnom riziku, kao i riziku likvidnosti i riziku novčanog toka. Veliki poduzetnici moraju još objaviti i pravila korporativnog upravljanja, zaključuje Dubravka Kopun. Profesor splitskog Ekonomskog fakulteta Ivica Pervan objašnjava da se razina minimalnog izvještavanja za sve poduzetnike koji posluju u sustavu poreza na dobit diže na višu razinu. Temeljna intencija je, tvrdi, da se može iščitati u kojem je financijskom stanju društvo. “Iako se radi o pozitivnom pomaku, pitanje je svakako kvalitete provedbe. Ni kod godišnjeg izvješća nije propisan standardizirani obrazac, te se ostavlja slobodna forma kao i kod bilješki i može se dogoditi da se godišnje izvješće svede na dosta skraćenu i ne previše informativnu verziju koja će zadovoljiti formu i obvezu predavanja podataka Fini”, zaključuje on.

stručno mišljenje

Opsežniji zahtjevi
Uspoređujući opseg izvještavanja od 2008. u odnosu na staru regulativu, Ivica Pervan zaključuje da su zahtjevi opsežniji, posebice za srednje i velike poduzetnike kod kojih se izvještavanje prije svodilo samo na bilancu i račun dobiti i gubitka. Kao važnu novost spominje obvezu izrade bilješki koje bi trebale davati detaljnije razrade glavnih elemenata financijskih izvještaja i računovodstvene politike.
Struktura bilješki
“Kako je struktura bilješki ostala nestandardizirana, postoji mogućnost da one budu jako kratke i loše izrađene, više radi zadovoljavanja forme, a manje radi boljeg informiranja krisnika financijskih izvještaja”, upozorava Pervan.
Što se mijenja
“Kod malih obveznika objavljivat će se skraćena bilanca i račun dobiti i gubitka, dok će se kod srednjih i velikih obveznika objavljivati pet izvještaja. Izvještaj revizora, godišnje izvješće, Odluka o utvrđivanju GFI-a i Odluka o raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka zasebno se predaju ako nisu sastavni dio bilješki uz financijska izvješća. Za objavu poduzetnici trebaju dostaviti pojedinačni GFI i ostalu dokumentaciju u roku od 6 mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine, a konsolidirani GFI u roku 9 mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine”, kaže Ivica Pervan.