Bez puno medijske pompe izvršena je promjena u obračunu kamata koje dužnici plaćaju po dospijeću svoje obveze,  pa je od 1. srpnja na snazi niža zatezna kamata koja se obračunava po novoj formuli iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a ne kao dosad prema pravilima Zakona o obveznim odnosima.  

Za drugo polugodište 2013. godine ona iznosi 12,4 posto, dok će HNB na temelju novih parametara odrediti koliko će ona iznositi u prvom polugodištu 2014., kaže revizorica Dubravka Kopun. No, prema njezinim riječima od 1. srpnja nastupila je još jedna promjena. 

"Definirana zakonska zatezna kamata od 12,4 posto predstavlja ujedno i najvišu ugovorenu zateznu kamatu. I nadalje je mjerodavna klauzula da, ako zatezna kamata nije ugovorena, tada se obračunava zakonske zatezne kamate", kazala je Kopun. Ona ukazuje na dva pravila. Prvo, nižu stopu zatezne kamate od zakonske, odnosno nižu od 12,4 posto  moguće je ugovoriti samo između poduzetnika. Drugo, između poduzetnika i osoba javnog prava ( primjerice tvrtki u većinskom vlasništvu države), kad je osoba javnog prava dužnik, primjenjuje se definirana zakonska zatezna kamata, odnosno 12,4 posto. 

Iako je članstvo u EU donijelo poduzetnicima određeni pad zateznih kamata –  zatezna kamata koju su tvrtke mogle međusobno ugovoriti do 1. srpnja iznosila je čak 18 posto, a 15 posto iznosila je zakonska zatezna kamata, prema našim izvorima to u praksi i ne igra neku bitnu ulogu. Razlog? Kamatu navodno rijetko tko danas naplaćuje. Trenutačno se među poduzetnicima uvelike ne zaračunavaju zatezne kamate, tvrde stručnjaci, a navodno iste obračunavaju jedino državne institucije jer ih na to tjeraju propisi.

Vrlo teška situacija s likvidnošću prizemljila je, kaže naš izvor, sva očekivanja i svela ih na to da su tvrtke sretne kad naplate glavnicu u cijelosti i kad ne moraju otpisivati nijedan njezin dio. Kako kažu, najbolje se to potvrđuje kroz visinu naknade zbog neplaćanja na vrijeme koju je definirao Zakon o financijskom poslovanju u visini od 40 eura. Vidljivo je da se rijetki subjekti odlučuju za naplatu te naknade, iako imaju zakonsko pravo, a to uključuje i velike subjekte koji imaju veliki broj poslovnih korisnika, od HT-a i Vipneta.

Do ulaska Hrvatske u EU vrijedila su drugačija pravila, a kako su i inače poznate niže kamate u EU, pitanje je što nas po tom pitanju čeka. Prema objašnjenju revizorice, došlo je do usklađivanja pravila sa zakonodavnim okvirom EU. Drugim riječima, sad je definirana nova metodologija izračuna zakonske zatezne kamate. Kopun kaže da se bazira na referentnoj kamatnoj stopi koja "predstavlja prosječnu kamatnu stopu na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima". Po srijedi je, dakle, novo mjerilo, a čine ga krediti koji se odobravaju gospodarskim subjektima, a ne i oni stanovništvu. Tako će i zakonske zatezne kamate koje će vrijediti u 2014. biti pod utjecajem ocjene rizika prilikom odobravanja kredita poduzetnicima od strane banaka u ovoj godini.

"Ako će se banke fokusirati na sigurna poduzeća i projekte koji nose niži stupanj rizičnosti može se pretpostaviti da će onda referentna kamatna stopa mogla biti niža", zaključila je Kopun. 

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak